Zagreb, (IKA) – Govoreći o drugom krugu predsjedničkih izbora, urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 17. siječnja) pokazuje zašto njegov ishod u sadašnjim hrvatskim društveno-političkim okolnostima ne iznenađuje. Naime, osim što je novoizabrani predsjednik od samoga početka nametnut kao jedini favorit postavši službeni kandidat i svoje stranke i određenih centara moći, dobio je i otvorene potpore nekih političara i brojnih drugih društvenih subjekata kao i potporu pojedinih centara moći koji su određenim postupcima onemogućili pojavljivanje snažnoga kandidata političkoga desnog centra. “Razumljivo je da je izabrani predsjednik uz toliku potporu političkoga javnog i skrivenog establišmenta, i u hrvatskim okolnostima nepostojanja medijske ravnoteže koja bi odražavala pluralnost hrvatskoga društva, moćno nadmašio protukandidata. Bilo bi pravo pravcato čudo da se dogodilo drugačije. Ishod drugoga kruga predsjedničkih izbora potvrdio je koje snage stvarno upravljaju hrvatskim društvom, kao i to da su svima drugima dane samo epizodne uloge koje mogu biti i vrlo zvučnih naslova i fotelja, ali ne mogu biti i odlučujuće”, ističe komentator. Osim toga, bez obzira na samu osobu novoga predsjednika, ishod izbora u prvome je redu “potvrda kontinuiteta političkog ozračja u hrvatskome društvu – što konačno i najviše odgovara određenim najmoćnijim političkim snagama – te se objektivno ne može govoriti o novom demokratskom iskoraku. U hrvatskom društvu stvarni demokratski iskorak nije moguć bez prihvaćanja hrvatskih nacionalnih ciljeva, bez političkog konsenzusa o hrvatskim nacionalnim interesima i prioritetima, bez otvorenosti za punu istinu o svim totalitarizmima: fašizmu, nacizmu i komunizmu i njihovim posljedicama, te bez odustajanja od svih oblika političke podobnosti, nepotizma i istjerivanja partikularnih interesa” – stoji u komentaru u kojem se također ističe da legalno i legitimno izabrani novi predsjednik “ima stvarnu priliku odgovoriti golemim izazovima u suvremenom hrvatskom društvu – služeći zajedničkom dobru cijele hrvatske nacije”.
Ing. Vinko Perinić, dugogodišnji promatrač kretanja u agraru, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o sadašnjem statusu pregovora s EU i ostvarenim rezultatima za 11. poglavlje “Poljoprivreda i ruralni razvoj” te pojašnjava što je, kada je o tom poglavlju riječ, Hrvatskoj ponudila Europska komisija. Govori i o neiskorištenosti državnoga poljoprivrednog zemljišta, nemotiviranosti stanovništva sela, zadrugarstvu i ulozi Crkve u očuvanju sela. Pritom ističe: “Postoji čitav niz aspekata koji nisu nimalo ohrabrujući: način na koji je tijekom 2008. godine organizirana rasprava o stajalištima za pregovore s EU-om o poljoprivredi i ruralnom razvoju; činjenica da je pregovaračka platforma o Poglavlju 11. usvojena na zatvorenoj sjednici Vlade i da je skrivana od javnosti; intonacije, kontroverze i zastoji u operativnoj provedbi Zakona o zemljištu i golfu”.
Povodom Svećeničke godine prikazan je ispovjednik, urednik i pisac o. Ljudevit Maračić, svećenik franjevačke provincije franjevaca konventualaca sv. Jeronima koji kaže: “Svećenik mora biti ne samo poslužitelj Riječi nego i njezin slušatelj. Iz te veze mora proisteći život i djelovanje svakog svećenika”, a rubrika “Susret” predstavlja karmelićanku s. Mirjam od Isusa, autoricu zbirke “Nebo satkano od trpljenja i čežnje”. Objavljeno je i svjedočenje brigadira Vladimira Mikca, jednoga od najslavnijih hrvatskih pilota te razgovor s Danieleom Kolecom, predsjednikom udruge profesionalnih ribara “Mare Croaticum”.
Župa sv. Vida u Trstenom – čvrsta jezgra duha u iznimnoj ljepoti – prikazana je u rubrici “Reportaža”, a o druženjima pišu mladi novinari Glasa Koncila u rubrici “Mladi mladima”.
Povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića donosi priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući u ovome broju književni uspon “na Goru Gospodnju”.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o ekološkoj cijeni gripe, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Poslanice Galaćanima, o osnovnim načelima mirovinskog osiguranja piše pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje zašto se katolički svećenici ne žene.
O priopćavanju međudoživljavanja u bračnoj svađi govori dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a rad s djecom s oštećenjem vida tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Tomislav Vuković piše o protukršćanskoj histeriji u hrvatskim medijima pod naslovom “Kultura, dijaloga, metafizika i cijena blitve” a objavljen je i treći dio teksta vezanoga uz simpozij “Identitet vrijednosti za Europu” pod naslovom “Političari kršćani nose posebnu odgovornost”.
Od važnijih prošlotjednih crkvenih događaja u Hrvatskoj i svijetu ističe se proslava dijamantnog svećeničkog jubileja bibličara o. Bonaventure Dude i tim povodom otkrivene, ispred franjevačkog samostana na Kaptolu, skulpture “Zagrebačka Biblija” kao trajnog spomena prijevoda Biblije koji je znatnim dijelom nastao u tom samostanu. Prikazana je i Katehetska zimska škola za vjeroučitelje osnovnih škola, treći Europski dan obitelji u Madridu, novogodišnje primanje diplomatskoga zbora pape Benedikta XVI., Caritasov susret s roditeljima više djece u Varaždinu, prva šibenska akcija “Djeca pomažu djeci”.