Zagreb, (IKA) – Spomenik “Zagrebačka Biblija” otkrio je fra Bonaventura Duda u prigodi proslave dijamantnog jubileja svoga svećeništva 9. siječnja ispred franjevačkog samostana na Kaptolu u Zagrebu.
Spomenik su zajedno postavili grad Zagreb i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Autor spomenika je akademski kipar Ante Jurkić, a izliven je u Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Spomenik “Zagrebačka Biblija” oslanja se na činjenicu da je prijevod Biblije doveo svetopisamski tekst u mnoge domove hrvatskoga naroda, pa stoga želi prikazati Božju Riječ prisutnu na ulicama grada.
Biblija je prikazana kao otvorena knjiga ponuđena prolaznicima, a na njezinoj stranici nalazi se redak prijevoda iz 1968. godine iz Psalma 119 “Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi”.
Kad govori o radu na prijevodu Zagrebačke Biblije, fra Bonaventura kaže da je upravo psaltir najsavršeniji izraz biblijskog prevodilačkog rada.
Izabrani redak želi podsjetiti prolaznika koji korača pločnikom da je ovdje, na ulici i u svakom trenutku njegova života Riječ Božja njegov putokaz i njegova svjetlost.
Pri dnu skulpture nalaze se riječi fra Bonaventure, koji u svome podnesku kardinalu Franji Šeperu 10. siječnja 1967. kojim predstavlja naum o prevođenju Biblije, kaže da to “čine jer to potrebe traže, a prilika se pruža dajući od svojega malo da Bog učini po svojoj milosti ono što se njemu svidi”.
Nakon otkrivanja, autor spomenika akademski kipar Ante Jurkić darovao je replike fra Bonaventuri i gradu Zagrebu.

Svečanosti otkrivanja spomenika između ostalih nazočili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i generalni ministar Reda manje braće fra Jose Rodriguez Carballo, ministar kulture RH i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama mr. Božo Biškupić, imenovani sisački biskup Vlado Košić, imenovani bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, te provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak.

Rad na prijevodu “Zagrebačke Biblije” okupio je mnoge hrvatske bibličare, književnike i jezikoslovce. Glavni urednici prijevoda bili su fra Bonaventura Duda i Jure Kaštelan, a urednici fra Jerko Fuček i Josip Tabak.
Rad na tome prijevodu počeo je oko Bogojavljenja 1967. a dovršen je u franjevačkom samostanu na Kaptolu na blagdan Majke Božje Trsatske 1968. godine. Kao što je poznata francuska “Jeruzalemska Biblija” dobila svoj naziv po gradu u kojem je njezin prijevod nastao, premda su u njemu sudjelovali bibličari iz različitih dijelova svijeta, tako i ovaj hrvatski prijevod iz godine 1968. nazvan “Zagrebačka Biblija”.

.