Zagreb, (IKA) – Predavanjima dr. Zlatka Miliše o stilovima roditeljskog odgoja i medijskom utjecaju u socijalizaciji djece i mladih, te dr. Nike Tunjića koji je govorio o mogućnosti suradnje škole s roditeljima nastavljen je u petak 8. siječnja rad Katehetske zimske škole. Tema trodnevnoga stručnog skupa za vjeroučitelje u osnovnim školama koji se – u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Agencijom za odgoj i obrazovanje – održava u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati je “Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnom sustavu s posebnim osvrtom na vjeronauk u školi”.
Profesor Miliša s Filozofskoga fakulteta u Zadru u svojem je izlaganju najprije govorio o tipovima odgoja spomenuvši pritom demokratski ili autoritativni, autoritarni, permisivni i indiferentni roditeljski stil. Istaknuo je da demokratski ili autoritativni stil odgoja pretpostavlja željeni tip odgoja u kojemu je komunikacija na najvišem mogućem nivou i gdje je dijete u poziciji subjekta. Odgovornost je ravnomjerno raspoređena i to od nastavnika, roditelja, djeteta i drugih subjekata u odgojno-obrazovnom procesu, a cilj je takvog odgoja samoostvarenje. Za razliku od demokratskog autoritarni roditelj misli da jedino on zna odgovore na sva pitanja i da djeca samo moraju slijediti njegova uputstva. Permisivni ili anarhistički stil odgoja karakterizira dijete u središtu pozornosti te ono diktira želje i svoje interese, a taj tip odgoja u konačnici završava egocentričnom osobom. Kod indiferentnog roditeljskog stila također nema odgovornosti i kvalitetne komunikacije, a takvi su roditelji najmanje emocionalno angažirani. Dr. Miliša istaknuo je i kako je u obitelj nužno vratiti razgovor koji je sada izgubljen na svim razinama, a time bi se vratila i odgojna uloga škole.
Ustvrdivši kako su mediji danas glavni čimbenici socijalizacije mladih naraštaja dr. Miliša je upozorio kako je osobito važno promotriti koje to vrijednosti današnji mediji promiču. Mediji s vrijednostima koje odašilju imaju veliku usmjeravajuću funkciju na same aktivnosti mladih. Govoreći o medijskim manipulacijama istaknuo je kako je središnja uloga manipulatora rušenje svakog oblika razumnosti u ime neposrednosti, spontanosti, ugode, a umjesto kreativne upotrebe slobodnog vremena, manipulator nudi dokoličarenje i prosječnost, a banalnost uzdiže na rang vrlina. Škola, posao, obveze uzimaju se kao kavez iz kojeg se treba izvući, kao brana slobodi duha, kao preporuka koju treba odbaciti. Upravo stoga, upozorio je predavač, važan je razgovor o medijima u obitelji jer mediji su, kako je rekao, “glavni trovači svijesti i ponašanja mlade generacije”. Dodao je i kako su mediji omogućili da živimo u društvu gomile usamljenika o čemu svjedoče i neka istraživanja prema kojima mnoga djeca i mladi ne razgovaraju sa svojim roditeljima. Mediji promoviraju i diktaturu relativizma, upozorio je predavač navodeći primjer listova za mlade koji svugdje u svijetu pronose istu poruku, a to je da je seksualnost, perverzija i nasilje poželjan stil ponašanja. Također, upozorio je, najveća indoktrinacija u industriji zabave prisutna je kod reklama i oglašivača. Profesor Miliša je istaknuo i kako je važno shvatiti koja je moć današnjih medija spomenuvši pritom i pojavu medijske ovisnosti, te istaknuvši kako su upravo zbog toga danas od izrazite važnosti medijski odgoj i stjecanje medijskih kompetencija, te razgovor u obitelji o medijskim sadržajima.
O mogućnostima suradnje škole s roditeljima govorio je dr. Niko Tunjić, ravnatelj Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci. On je kazao kako je pritisak na suvremenu obitelj izuzetno velik te kako postoje mnogi razlozi zbog kojih obitelji svoje zadaće prebacuju na školu pred koju postavljaju velike zahtjeve. “Roditelji ne mogu ili ne žele preuzeti odgovornost za odgoj pa traži da ih škola zamijeni”, kazao je dodajući kako je istodobno sve više pritužbi na roditelje koji ne žele da škola preuzme odgojnu ulogu. “Očekuju da škola bude stroj za poučavanje, stvar mozga, a ne srca i oblikovanja osobnosti”, kazao je dodavši da danas, više nego ikada, škola treba “kvalificirane roditelje” jer “odlučivanje o izboru škole i zanimanja zahtijeva poznavanje problema”, a “suradnja s upravom škole i profesorima zahtijeva sposobnost komunikacije s jedne i s druge strane”.
Poticaji roditelja, bilo da su oni socijalne, emocionalne ili intelektualne prirode imaju brojne pozitivne učinke koji se nalaze u međusobnoj interakciji, kazao je predavač. Istaknuo je kako su roditelji osobe koje su primarno i principijelno odgovorne za obrazovanje svoje djece, a “sve što katolički profesor radi u školi odvija se unutar strukture obrazovne zajednice, koja se sastoji od kontakata i suradnje različitih grupa đaka, roditelja, profesora, ravnatelja, osoblja koje ne poučava – tako su svi zajedno odgovorni kako bi od škole postala idealna zajednica”. “Uska suradnja mora postojati između roditelja i profesora kojima roditelji povjeravaju svoju djecu radi odgoja i obrazovanja. Treba se podržavati temeljno pravo roditelja da educiraju svoju djecu kroz sve forme suradnje između roditelja, profesora i školskih vlasti”, istaknuo je u svome predavanju dr. Tunjić.
Nakon predavanja i kratke tematske rasprave, vjeroučitelji su nastavili rad u pedagoškim radionicama. Rad u skupinama organiziran je oko nekoliko tema. Tako su vjeroučitelji promišljali, ali i kroz konkretne primjere razmjenjivali svoja iskustva, o temama stvaranja “odgojnog saveza” vjeroučitelja i župnika s roditeljima, o modelima rada vjeroučitelja s roditeljima na nastavnoj razini, o kvalitetnoj komunikaciji s učenicima koji imaju poremećaje u ponašanju, o vještinama asertivnog ponašanja, o pravilima i granicama u odnosima s djecom, zatim o radu s djecom i mogućnostima suradnje s rastavljenim i samohranim roditeljima, radu s djecom koja dolaze iz zapuštenih i nasiljem označenih obitelji, te one koja odrastaju u okruženju posttraumatskog stresnog poremećaja. Osim tradicionalnog večernjeg susreta s Malim koncilom, u poslijepodnevnome dijelu programa Gradsko je kazalište “Zorin dom” iz Karlovca uprizorilo predstavu za djecu i mlade “Medejina djeca”.
Katehetska škola završava u subotu 9. siječnja podnošenjem izvješća o radu u radionicama te okruglim stolom na kojemu će se donijeti zaključci škole, a okupljene vjeroučiteljice i vjeroučitelji moći će čuti i najnovije informacije iz Nacionalnog katehetskog ureda.