Vatikan, (IKA) – Pred ranjivošću djece žrtava nasilja, propadaju sva lažna opravdanja rata, istaknuo je papa Benedikt XVI. u petak, 1. siječnja, na svetkovinu Marije Bogorodice i 43. svjetski dan mira, u tijeku svečane mise na kojoj su se u bazilici Sv. Petra okupili i diplomatski predstavnici akreditirani pri Svetoj Stolici. Neka ljudi, upravljajući pogled na lica brojne djece izobličena nasiljem, polože oružje i obrate se na nacrte mira, apel je Svetoga Oca na koji je usredotočio propovijed u kojoj je govorio o Licu, o Božjemu Licu i o licu ljudi. Ta nam tema nudi tumačenje problema mira, primijetio je Papa. Lice je u pravom smislu riječi izraz osobe, ono što ju čini prepoznatljivom i na kojemu se vide osjećaji, misli, i nakane srca. Bog je po svojoj naravi nevidljiv, ali Biblija i Njemu daje tu sliku. Pokazivanje lica jest izraz njegove naklonosti, dok njegovo skrivanje znači gnjev i prezir.

Cijela se biblijska priča može čitati kao otkrivanje Božjega lica, sve do potpunoga očitovanja u Isusu Kristu. Božje je lice uzelo ljudsko lice, a Marija je bila prva koja je vidjela to Božje lice koje je postalo čovjek u malenome plodu njezina krila. Majka ima poseban, jedinstven, i na neki način isključiv odnos s tek rođenim sinom. Prvo lice koje dijete vidi jest lice majke, i taj je pogled odlučujući za njegov odnos prema životu, sa samim sobom, s drugima, i s Bogom; odlučujući je i zbog toga što on može postati dijete mira, istaknuo je Sveti Otac te dodao kako Dijete gleda Majku, a Ona gleda nas, gotovo kao da prema onome tko ju gleda odražava, i moli, Božju nježnost koja je s Neba sišla u nju i utjelovila se u čovječjem Sinu kojega nosi u rukama.
Ona, naime, započinje smjernim pogledom koji u licu drugoga prepoznaje osobu, koje god boje bila njegova koža, njegova nacionalnost, jezik ili religija. Samo ako u srcu imamo Boga, u stanju smo u licu drugoga vidjeti brata u čovještvu, ne sredstvo nego cilj, ne suparnika ili neprijatelja nego drugoga sebe, vidik beskonačnoga otajstva ljudskoga bića. Što više u nama boravi Bog to smo više osjetljivi na njegovu nazočnost u onomu što nas okružuje: u svim stvorenjima, i posebno u drugim ljudima, iako ponekad upravo ljudsko biće, obilježeno grubošću života i zla, može biti teško cijenjeno i prihvaćeno kao Božje očitovanje, poručio je Papa.
Upravo je zbog toga potrebno osloniti se na lice zajedničkoga Oca koji nas voli, te od malena biti odgojeni za poštovanje drugoga, pa i onda kada je on drugačiji od nas. Nažalost, ikona Majke Božje od nježnosti svoju tragičnu suprotnost pronalazi u bolnim slikama brojne djece i njihovih majki prepuštenih na milost i nemilost ratova i nasilja. Lica tih malenih nedužnih bića, iscrpljenih glađu i bolestima, i lica izobličenih bolju i očajem, tihi su apel na našu odgovornost. Pred njihovom ranjivošću propadaju sva lažna opravdanja rata i nasilja. Trebamo se jednostavno obratiti na nacrte mira, položiti oružje svih vrsta, i svi se zajedno založiti u izgradnji za čovjeka dostojnijega svijeta, poručio je Sveti Otac.
Osvrnuvši se potom na temu Svjetskoga dana mira „Ako želiš njegovati mir čuvaj stvoreno”, Papa je napomenuo da je čovjek u stanju poštovati stvorenja u toj mjeri u kojoj u vlastitom duhu nosi puni smisao života. U suprotnome, prezirat će samoga sebe i sve što ga okružuje, i neće poštovati sredinu u kojoj živi, odnosno stvoreno. Tko u svemiru zna prepoznati odraze nevidljivoga Stvoriteljeva lica, sposoban je za veću ljubav prema stvorenjima, dodao je Sveti Otac, te upozorio: Ako se čovjek iskvari, kvari se i sredina u kojoj živi; ako kultura teži prema nihilizmu – ako ne teoretskome, onda praktičnome – priroda će morati platiti posljedice. Papa je stoga ponovno pozvao na ulaganje u odgoj, postavljajući za cilj, osim potrebnoga prijenosa tehničko-znanstvenih spoznaja, također opširniju i temeljitu ekološku odgovornost utemeljenu na poštovanju čovjeka i njegovih temeljnih prava i dužnosti. Jedino tako obveza vezana uz okoliš može uistinu postati odgoj za mir i izgradnju mira, istaknuo je Sveti Otac.
O zaštiti okoliša Papa je govorio i u podnevnome nagovoru na Trgu Sv. Petra. Obrativši se potom izravno onima koji su izabrali put nasilja, Papa ih je pozvao na obraćenje srca.