Rim, (IKA) – Papin posjet rimskoj sinagogi veoma je bitan za dijalog, istaknuo je glavni rimski rabin Ricardo Di Segni u razgovoru za Radio Vatikan. U tijeku je, naime, priprema za Papin posjet rimskoj sinagogi koji će se održati 17. siječnja, na Dan hebrejsko-kršćanskog dijaloga. Bit će to treća sinagoga koju posjećuje Benedikt XVI., nakon sinagoge u Kölnu 2005. i sinagoge u New Yorku 2008. godine.
Odmah po izboru za papu, Benedikt XVI. je glavnome rimskome rabinu poručio kako se uzda “u pomoć Svevišnjega za nastavak dijaloga i jačanje suradnje sa sinovima i kćerima židovskoga naroda”. Gotovo 24 godine nakon povijesnog posjeta Ivana Pavla II., 13. travnja 1986., Benedikt XVI. ponovno će posjetiti sinagogu u Rimu.
Govoreći o raspoloženju u rimskoj židovskoj zajednici, rabin Di Segni rekao je kako je židovska zajednica svjesna važnosti događaja, bitnoga za dijalog, kao i svega onoga što može značiti za buduće odnose. Dodao je kako je posjet Ivana Pavla II. godine 1986. srušio zid nepovjerenja između katolika i Židova, te posjet Benedikta XVI. smatraju gestom kontinuiteta.
Dan hebrejsko-kršćanskog dijaloga obljetnica je napada na geto godine 1793. Naime, smatralo se da je židovska zajednica podupirala prava proglašena u Francuskoj revoluciji. Naravno, zajednica s ograničenim slobodama nije mogla više izdržati u getu stoga je podržavala Francusku revoluciju. Narod je napao geto. Tada su olovni oblaci prekrili nebo, a veliki se pljusak obrušio na grad, ugasio je podmetnuti požar u sinagogi i gnjev napadača. Sada se nalazimo u posve različitom povijesnome razdoblju, nema više geta s ograničenim slobodama, a na odnos između židovstva i kršćanstva moramo gledati na sasvim različiti način, ustvrdio je Di Segni.
Na primjedbu kako će Papa posjetiti sinagogu godinu dana nakon odluke talijanskih rabina da ne sudjeluju u Danu hebrejsko-kršćanskoga dijalog zbog molitve Velikoga petka, rekao je kako je s diplomatskog gledišta slučaj zaključen. No, još postoji molitva za obraćenje Židova. Stoga su bila potrebna pojašnjenja, naročito na lokalnoj razini. Otkad je kardinal Angelo Bagnasco, kao predsjednik Talijanske biskupske konferencije, izričito potvrdio da Katolička Crkva nema namjeru obraćati Židove, možemo se ozbiljno sučeliti s dijalogom, jer, iskreno govoreći, nakana da se obrate Židovi veliki je zid na putu dijaloga. Nakon pojašnjenja možemo ići naprijed nadajući se da se ostvari ono što želimo za dobro svih, rekao je Di Segni.
Osvrnuvši se na pojašnjenje ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi u svezi dekreta o priznavanju herojskih kreposti pape Pija XII., rekao je kako je ono jako važno te da njegovu važnost ne treba umanjivati. Ono je pridonijelo promjeni ozračja u smislu što je ono bilo znak vatikanske osjetljivosti na židovsku reakciju. Na novinarovu primjedbu kako se dijalog unatoč razlikama i sporovima nastavlja, rekao je da se ne smijemo zaustavljati na onome što nas duboko dijeli jer nikamo nećemo prispjeti. Moramo misliti na ono što nas ujedinjuje, a sporove prepustiti raspravama, kojih mora biti, ali koje se moraju voditi u pravo vrijeme i s dužnom mirnoćom. Uostalom, i dijalogu je potrebna rasprava. Ako dvije osobe misle isto, onda nema dijaloga. Razlike su, dakle, važne da se ide naprijed. Ali bez obzira na to, treba upućivati poruke bratstva, koje sve obvezuje. Svijet nas promatra upravo jer želi vidjeti hoćemo li uspjeti ostvariti sklad. A to je izazov, nazovimo ga tako, koji je pred nama dok očekujemo Papin posjet, zaključio je rabin Di Segni.