Zagreb, (IKA) – “Vaš identitet je bistrički identitet, vaš identitet je marijanski identitet. Stoga budite ponosni na ovu svoju baziliku, budite ponosni na Božje izabranje i budite uvijek blizu Mariji. Budite uvijek od pomoći Mariji koja vjernike-hodočasnike vodi Kristu”, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić župljanima župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici prigodom proslave 800. obljetnice prvog pisanog spomena Marije Bistrice, a prenosi web-portal Glasa Koncila.
Predvodeći euharistijsko slavlje u bistričkoj bazilici, 20. prosinca, kardinal Bozanić je na početku podsjetio kako redovito, više puta kroz godinu hodočasti u bistričko svetište te i u bazilici i u crkvi na otvorenom predvodi slavlja i susreće se sa vjernicima. “Danas ovaj susret u našem svetištu poseban je susret nadbiskupa zagrebačkog sa svojim bistričkim narodom. Danas smo ovdje zajedno, upravo vi, dragi vjernici župe Majke Božje Bistričke, zajedno sa svojim nadbiskupom, župnikom, svećenicima, da zajedno slavimo svetu misu, da zahvalimo Bogu za dobivene darove, da se spomenemo naših jubileja, da posvijestimo naše vjerničke odluke”, podsjetio je kardinal Bozanić kazavši da je Marija Bistrica poznata ne samo širom domovine nego i u svijetu zahvaljujući svetištu.
“Zahvaljujući posebnoj prisutnosti Majke Božje ovdje, mi smo ponosni na to, i vi, braćo i sestre, djeco, mladi, majke i očevi, bake i djedovi, svi mi smo ponosni na posebno Božje izabranje. Danas želimo u ovoj svetoj misi zahvaliti Bogu na tom neizmjernom daru i odlučiti da svatko od nas, i da zajedno kao župa, kao župna zajednica, budemo dostojni tog izabranja. Zato molimo da nas Bog još više približi k sebi”, kazao je kardinal Bozanić.
Dobrodošlicu kardinalu Bozaniću, nakon pjesme bistričke djece, izrekao je na početku misnoga slavlja bistrički župnik i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke Zlatko Koren. “Spomenutih osamsto godina ne bi na današnji način bilo prepoznato da ovdje od pamtivijeka ne živi župa koja je prvi puta upisana u popis župa 1334. godine koja će kasnije prerasti u svetište, a koje će potom postati i središnje – nacionalno. Župa je to koja ima svoje prepoznatljivosti”, rekao je župnik Koren podsjetivši na zauzeto karitativno djelovanje, radosno hodočašćenje diljem domovine i svijeta, njegovanje dragih kapelica, podizanje brojnih križeva krajputaša, proslave bračnih jubileja, otvorenost duhovnom pozivu, susretljivost prema svećeniku, glazbenu kulturu koja se razvija kroz župni, dječji i zbor mladih, duhovno – kulturna događanja, uključenost starijih osoba u svakodnevni život župe posredstvom valova radija Marije Bistrice, prisutnost redovnica u župi, marne pastoralne i ekonomske vijećnike, nezaobilaznu prisutnost djelatnih vatrogasaca, kuburaša, lovaca, apostola, “Hrvatske žene”, limene glazbe, planinara, KUD-a, suradnju s bistričkom školom, vrtićem i mladom općinom, duhovno osvježenje kroz prisutnost brojnih svećenika, naročito isusovaca te mnoštvo drugih inicijativa koje se događaju na razini župe.
“Neizmjeran trag utisnuli su u ovih osamsto godina zauzeti svećenici, trideset petorica župnika i sto sedamdeset i četiri kapelana a najneizmjerniji trag ostavilo je služenje mons. Lovre”, podsjetio je župnik Koren kazavši da je bistrička župa 35 puta hodočastila u zagrebačku prvostolnicu kako bi molitveno pratila svoje sinove u trenucima svetog ređenja, posebice prigodom nedavnog biskupskog posvećenja mons. Valentina Pozaića, ali da ima i dva mučenika 20. stoljeća – Janka i Josipa Vedrinu.
“Ovih osamsto godina ne bismo danas mogli sagledati u svoj ljepoti bez zauzetosti zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. Vrijedan je spomena revni biskup Martin Borković, koji se povezuje uz otkriće milosnog bistričkog kipa i početak hodočašća 1684. godine. Nadbiskup Antun Bauer, godine 1935., kruni kipove Isusa i Marije krunama izrađenim po uzoru na starohrvatske kraljevske krune. Nadbiskup Alojzije Stepinac započinje plodna ostvarenja, sa jasnom željom da Marija Bistrica postane hrvatskim Lurdom. Kardinal Franjo Šeper predvodi kao papin izaslanik veličanstveni Marijanski kongres 1971. Kardinal Franjo Kuharić zanosno propovijeda na NEK-u, završnoj proslavi Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata 1984. godine. Ta proslava odškrinula je putove koji nas dovode slobodi, a ona nam daruje 3. listopada 1998. godine najsjajniji dan najdublje upisan u dušu ovog čovjeka. Toga listopadskog dana vi ste uzoriti nadbiskupe ovdje pozdravili dragog papu Ivana Pavla II. i izrekli molbu da zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim. I zato, ali ne samo zato, radosni smo što vi predsjedate ovom zahvalnom i prozbenom slavlju”, istaknuo je župnik Koren na kraju svoga pozdrava, a zatim su u ime župne zajednice prvopričesnici, časne sestre i bračni parovi jubilarci kardinalu Bozaniću uručili prigodne darove.
Kardinal Bozanić predvodio je misno slavlje u koncelebraciji s župnikom Korenom, dugogodišnjim bistričkim župnikom a sada kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Lovrom Cindorijem, domaćim bistričkim sinom – prebendarom Prvostolne crkve zagrebačke Mirkom Totovićem te tajnikom Željkom Faltakom. U svojim nošnjama i odorama sudjelovali su članovi više bistričkih udruga i društava, a liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod ravnanjem s. Tihomile Sente.
Nakon popričesne molitve direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić predstavio je medaljicu “Majka Božja Bistrička”, čije se izlaženje sretno poklopilo s proslavom 800. obljetnice Marije Bistrice. Medaljica na aversu ima prikaz kipa Majke Božje Bistričke s djetetom Isusom a na reversu grb kardinala Bozanića i djelo je akademskog kipara Damira Mataušića koji je do sada već izradio medaljice “Majka Božja Remetska” i “Majka Božja od Kamenitih vrata”. Od 2005. godine takve medaljice kardinal Bozanić daruje ministrantima i zauzetim vjernicima laicima na svojim pastoralnim pohodima u domovini i inozemstvu. Uvećane odljeve medaljona u bronci kardinal Bozanić je darovao bistričkom svetištu.