Predstavljanje romana o vlč. Ivanu Buriku u Zagrebu
Zagreb (IKA )
Knjigu su predstavili dr. Nedjeljko Mihanović, Nenad Piskač, Antun Ivanković i autorica Nevenka Nekić
Zagreb, (IKA) – Novi roman hrvatske književnice Nevenke Nekić Burik predstavljen je nedavno u Đakovu, a 15. prosinca u Zagrebu u prostorijama Hrvatskoga slova. Jedinstven po svojoj temi, pristupu literarne obradbe, pa i likovnom oblikovanju (upotpunjen nizom fotografija), našao je svoje mjesto u nizu do sada objavljenih književnih djela iste autorice koja se bave ratnom tematikom: Vukovarske elegije, Anđeo tame, Croatia petrea, Kardinalovo srce, Demon i Sveta Krv. Ove pripovijetke, pjesme i romani tematski sežu u Drugi svjetski rat i Domovinski rat, te predstavljaju veliku dionicu u književnom opusu Nevenke Nekić koji broji 27 knjiga.
Predstavljači su istaknuli značajke novoga romana Burik koji nije samo dokumentarno vrijedan, jer počiva na istinitim događajima u vrijeme Domovinskoga rata u Tovarniku, nego je oblikovan kao specifična i originalna književna građa, isprepletena suvremenim metodološkim postupcima: retrospekcijom, dvojnošću spisateljskoga pisma uvođenjem prvoga lica kroz dijarijski ich-form sistem, umetanjem esejističkih poglavlja, citatima iz europske i hrvatske literarne i filozofske baštine. Ljepotu jezika i klasičnu sintaksu rečenice istaknuo je dr. Nedjeljko Mihanović, kao i snažan dojam kako autorica poznaje tu baštinu i na njoj zasniva literarni oblik, a roman prožima kršćanskim silnicama koje ne odlaze u banalnu jednoznačnost, nego se pretvaraju u psihološko poniranje u lik koji je uistinu živio takav svjetonazor.
Nenad Piskač zasnovao je svoj pristup tekstu na dvije teze: konteksti u kojima se pojavio roman Burik i zašto je roman opasan. Iz društvenoga konteksta prelazi kritičar na književne tehnike kojima se autorica služi te ističe istinu kao ono što novije doba u nekim krugovima smatra nepoćudnom i nepoželjnom.
Stoga govori o “programiranom zaboravu” zbog kojega će, kako je rekao, “u medijima u Hrvatskoj biti prešućen, a kako relevantne književne kritike u Hrvatskoj gotovo i nema – zaobići će ga i kritika, što samo služi na čast autorici i nakladniku”. Svakako, zaključio je Piskač, “Ivana Burika će roman otrgnuti od zaborava, a to je u današnjim okolnostima puno”.
Autorica se osvrnula na način kako je nastajao roman i čitajući odabrane odlomke potvrdila navode kritičara, osobito dodirne točke koje spajaju nju kao jedinku i cijeli hrvatski narod u knjizi koja samo na prvi pogled govori o jednoj sudbini.