Vatikan, (IKA) – Očuvanje stvorenog i ostvarivanje mira dvije su duboko povezane stvarnosti, ističe papa Benedikt XVI. u svojoj poruci za Svjetski dan mira koji će se slaviti 1. siječnja 2010. na temu “Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno”. Papina je poruka predstavljena 15. prosinca u Tiskovnom uredu Svete Stolice. O poruci su govorili umirovljeni predsjednik Papinskog vijeća Pravda i mir kardinal Renato Raffaele Martino, tajnik Vijeća mons. Mario Toso, S.D.B te Tommaso Di Ruzza, djelatnik Vijeća. Ako, naime, zbog okrutnosti koju čovjek čini drugom čovjeku, piše Papa, postoje brojne prijetnje koje se nadvijaju nad mir i nad autentični cjeloviti čovjekov razvoj – kao što su ratovi, međunarodni i regionalni sukobi, teroristički čini i kršenje ljudskih prava – nisu ništa manje zabrinjavajuće ni prijetnje koje se javljaju zbog nemara, ako ne i zloupotrebe, koji se čine zemlji i prirodnim dobrima koje je Bog obilno razdijelio. Zato je nužno da čovječanstvo obnovi i osnaži onaj savez između ljudskog bića i okoliša, koji mora biti zrcalo stvoriteljske ljubavi Boga, od kojeg potječemo i prema kojem putujemo. Papa podsjeća također na čovjekove dužnosti prema prirodnom okolišu, koji se mora smatrati darom koji je Bog podario svima, a čije korištenje podrazumijeva zajedničku odgovornost prema čitavom čovječanstvu, na osobit način prema siromasima i budućim naraštajima.
Papa u poruci za Svjetski dan mira 2010. poziva na duboko i dalekovidno preispitivanje postojećeg modela razvoja. Nužno je, dodaje Papa, usvojiti model utemeljen na središnjosti ljudskog bića, na promicanju i dijeljenju općeg dobra, na odgovornosti, na svijesti o neophodnoj promjeni načina života i na razboritosti. Papa također upozorava na sve brojnije manifestacije krize koje bi bilo neodgovorno ne uzeti ozbiljno u razmatranje. Kako ostati ravnodušan, pita se Papa, prema problemima koji proizlaze iz pojava kao što su klimatske promjene, dezertifikacija (širenje pustinja), propadanje i gubljenje produktivnosti velikih poljoprivrednih područja, onečišćavanje rijeka i podzemnih voda, nestajanje bioraznolikosti, sve veći broj ekstremnih prirodnih pojava, prekomjerno krčenje šuma u ekvatorijalnim i tropskim područjima? Kako ne reagirati na sve rašireniju pojavu takozvanih ‘ambijentalnih izbjeglica’…? Kako ne reagirati na postojeće i potencijalne sukobe vezane uz pristup prirodnim dobrima, pita Papa u poruci.
Čovječanstvo, ističe stoga Papa, treba duboku kulturnu obnovu; treba ponovno otkriti one vrijednosti koje sačinjavaju čvrsti temelj na kojem treba graditi bolju budućnost za sve. Riječ je o načinu života prožetom umjerenošću i solidarnošću, s novim pravilima i oblicima zauzetosti, ciljajući s povjerenjem i hrabrošću na postignuta pozitivna iskustva i odlučno odbacujući ona negativna. Čovjek ima dužnost odgovorno se ophoditi prema stvorenom svijetu, čuvati ga i njegovati, piše Papa te ističe i nužnost da ekonomska djelatnost u većoj mjeri poštuje okoliš jer sadašnji ritam korištenja prirodnih dobara dovodi ozbiljno u opasnost raspoloživost nekih prirodnih resursa ne samo za sadašnje naraštaje, već prije svega za buduće.

.