"Zagovori sv. Tripunu - Blago Kotorske biskupije"
Kotorski biskup Ilija Janjić. Arhivska fotografija
Zagreb
Zagreb, (IKA) – U Galeriji “Klovićevi dvori” u Zagrebu u ponedjeljak 14. prosinca otvorena je izložba “Zagovori svetom Tripunu-Blago Kotorske biskupije”. Izložba je rezultat međudržavne suradnje Crne Gore i Republike Hrvatske, a pripremljena je u suorganizaciji Biskupskog ordinarijata iz Kotora, Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora i galerije “Klovićevi dvori”. Otvorenju izložbe nazočili su i kotorski biskup Ilija Janjić, predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra dubrovački biskup Želimir Puljić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, ministar kulture RH mr. Božo Biškupić, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore prof. Branislav Mićunović te veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj Goran Rakočević.
Biskup Janjić nije krio radost što se ova izložba biranih predmeta sakralnog blaga bogate prošlosti drevne Kotorske biskupije predstavlja u Zagrebu u godini obilježavanja velikoga jubileja 1200 godina prisutnosti moći sv. Tripuna u gradu Kotoru. To je poveznica kojom se kotorska i sveopća Crkva diči, ali je i prigoda da se osvrnemo na našu baštinu i sveto nasljeđe. Najvrednije nasljeđe Kotorske biskupije su njezini sveci, blaženici, Božji ugodnici, svjedoci Kristova evanđelja, uzori kršćanskoga života i svjetionici Božje ljubavi. Po tim Božjim ugodnicima i sam zaljev Boke naziva se zaljev svetaca. Na ovom relativno malom prostoru istočno-jadranske obale sačuvani su materijalni i sakralni tragovi koji se ubrajaju u neizbrisivo svjedočanstvo vjere, povijesti i umjetnosti, pouzdanja u Božju ljubav i milosrđe. Ti sakralni tragovi postali su izrazi zahvalnosti brojnih naraštaja vjernog kršćanskog naroda Bogu, Majci Božjoj Gospi od Škrpjela i sv. Tripunu, zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije. To su različita djela Duha i ljudskih ruku kojima je vrijedni Božji narod Boke iskazivao svoju vjernost Crkvi i svom podneblju. Danas je ta kulturna baština svjedočanstvo ne samo visoke estetske profinjenosti naručitelja i darovatelja, već je to i dokaz da je u Boki živjela i cvjetala a i danas živi europska kršćanska civilizacija, rekao je biskup Janjić te istaknuo kako je ta baština danas solidan temelj i most na kojem Kotorska Crkva nastavlja svoj hod svetim tragom u budućnost koji želi graditi sa svim ljudima dobre volje, pouzdajući se u Krista i slijedeći njegove upute i njegovu spasiteljsku Riječ.
Otvarajući izložbu, ministar Biškupić podsjetio je kako je zasigurno jedno od temeljnih iskustava svakog pojedinca, a posebno jednog naroda ili države umijeće baštinjenja. Izborom vrhunskih djela ostavštine stoljeća blaga Kotorske biskupije, ovim se prezentira i promatra Boku kotorsku i kulturni prostor ne samo u cjelini i specifičnosti umjetničkih djela tog razdoblja, već i u raznolikosti njezinih sastavnica u njegovim odnosima s drugim regijama. Prvi puta cjelovito se valorizira doprinos Kotorske biskupije kulturi širokih kulturnih prostora, rekao je ministar Biškupić, te podsjetio kako Hrvatska i danas određuje svoj identitet uključivanjem sveukupnog nasljeđa mnogobrojnih kultura koje su se razvijale na njezinim prostorima, koje stilski i umjetnički ocrtavaju prostor njezinih susretišta na kojima je izrasla kultura koju baštinimo ali naravno i na prostorima s kojima smo graničili. Izložba nam prvi puta pruža mogućnost uvida u neke od najvrednijih kulturnih i materijalnih dobara Kotorske biskupije, značajnog sakralnog i kulturnog prostora zahvaljujući u prvom redu dubokoj religioznosti stanovnika kojom je prožeta cijela povijesna regija južnog Jadrana, počevši od kulta sv. Tripuna do štovanja Gospe od Škrpjela, rekao je ministar Biškupić, te posjetio na tragove ne samo materijalnih, već i duhovnih vrijednosti koje povezuju područja Kotora i Dubrovnika. Nadalje je istaknuo i kako je kulturna povezanost Crne Gore i Hrvatske povijesno prisutna stoljećima. Ova izložba izuzetan je događaj za međukulturnu suradnju obje zemlje. Bogata bokeljska sakralna baština predstavlja kulturno-povijesni sjaj prošlosti koji valja očuvati i promicati, ali isto tako valja promišljati unaprijed i slijediti dosadašnje vrijedne kulturne poveznice te ih obogaćivati na pragu integracije u moderno europsko društvo, rekao je ministar Biškupić.
Ministar Mičunović podsjetio je kako je na izložbi predstavljeno 450 rijetkih predmeta izuzetnog kulturnog i materijalnog bogatstva, od ranokršćanskog vremena i romanike do suvremene umjetnosti. Stojimo pred srebrnim sarkofagom s moćima sv. Tripuna. Tu je i relikvijar slavne glave sv. Tripuna koji je za ovu priliku prvi put iznesen iz Kotora. Nalazimo ovdje i zlatarske radove, nakit, skulpture, slike ikone, liturgijsko ruho, čipku, arhivske dokumente, srebrne zavjetne ploče. Sve to čini ovu izložbu jednom od najznačajnijih izložbi našeg kulturnog blaga, rekao je Mičunović, te upozorio kako je projekte poput ovog moguće organizirati u dobroj i prijateljskoj atmosferi, a i sam čin otvorenja je svjedoči da Hrvatska i Crna Gora sve uspješnije realiziraju velike poduhvate. Pozdravljajući okupljene, ravnateljica Galerije “Klovićevi dvori” Vesna Kusin podsjetila je kako su na području Kotorske biskupije od ranoga srednjega vijeka uz duhovna nastajala i umjetnička blaga, tako značajna a tako malo poznata u golemu korpusu hrvatske kulturne baštine. Ovime je jedna od najbogatijih crkvenih riznica otvorila vrata pokazujući sada u Klovićevim dvorima čitavo bogatstvo relikvijara, dragocjenosti liturgijskoga ruha, vrsnost sakralnoga slikarstva i kiparstva, specifičnog glazbenog izričaja i znatne književne prinose pokazujući također ikonografska i stilska previranja i doticaje kako s Bizantom u ranijim razdobljima, tako i zapadnima u prvome redu venecijanskim umjetničkim izričajem što je obilježje mediteranskoga kruga europske umjetnosti. Svekolika umjetnička i duhovna baština Kotorske biskupije i cijele Boke Kotorske prvi puta objedinjena izložbom kao trajnim svjedočanstvom predstavlja se na jednom mjestu, rekla je Kusin. Autor izložbe prof. dr. Radoslav Tomić predstavio je najvažnije izloške te mjesta na kojima se oni čuvaju, te istaknuo kako je ovakav velebni projekt bilo moguće realizirati zahvaljujući prijateljskoj i profesionalnoj suradnji stručnjaka iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Italije i Amerike. Izložba ostaje otvorena do 14. veljače 2010. godine.