Čakovec, (IKA) – Jubilarna franjevačka godina, koja je u Čakovcu bila posvećena dvama velikim ovogodišnjim franjevačkim jubilejima, 800. obljetnici Franjevačkog reda i 350. obljetnici dolaska franjevaca u Čakovec, svečano je zaključena treće nedjelje došašća, 13. prosinca, svečanošću koja je bila izuzetno bogata sadržajem i simbolikom. U organizaciji čakovečkoga Franjevačkog samostana i Organizacijskog odbora proslave jubilarne godine predstavljena je fotomonografija “Franjevci u Čakovcu”, nakon čega je svečanu misu zahvalnicu za 350 franjevačkih godina, kojima je obilježen duhovni i pastoralni te društveni život Čakovca i Međimurja, predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Svečanost zatvaranja jubilarne godine započela je okupljanjem brojnih uzvanika, gostiju i vjernika ispred Franjevačkog samostana kako bi se nazočilo otkrivanju prigodne spomen-ploče na pročelju samostana, neposredno uz jarbole na koje su 18. svibnja protekle godine kod otvaranja jubilarne franjevačke godine podignute jubilejske zastave. Kroz godinu i pol njezina trajanja priređeno je obilje događaja i sadržaja, a Grad Čakovec 2009. godinu proglasio je “Godinom franjevaca” te čakovečkim franjevcima dodijelio Zlatni grb uz Dan grada. U zahvalu hrvatskim franjevcima, koji su kroz 350 godina djelovali u Čakovcu, Grad Čakovec postavio je prigodnu spomen-ploču koju su zajedno otkrili čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak. Sve je okupljene pozdravio domaći gvardijan i župnik župe sv. Nikole biskupa fra Stanko Belobrajdić, koji je kazao kako su franjevci u Čakovec došli godine 1659. te su smješteni u drveni samostan. Nakon što su prvi samostan i crkva izgorjeli u velikom požaru, franjevci su u novoizgrađeni zidani današnji samostan uselili upravo 13. prosinca 1704. godine. U prigodi zatvaranja franjevačke godine, gardisti Zrinske garde Čakovec skinuli su jubilejske zastave nakon čega se svečanost nastavila u dvorani Katoličkog doma scenskim kostimiranim prikazom “Dolazak franjevaca u Čakovec” koji su priredili članovi župnih zajednica “Totus tuus” i FRAMA.
Završna svečanost nastavljena je predstavljanjem fotomonografije “Franjevci u Čakovcu”, koja na oko 350 stranica povijesnim činjenicama, te bogatom dokumentarnom i fotografskom građom svjedoči o 350 plodnih franjevačkih godina u Čakovcu. Gvardijan Belobrajdić zahvalio je autoru povijesnog prikaza Vladimiru Kapunu što je uložio izniman trud, napor, vrijeme i umijeće u oblikovanje i interpretiranje dostupne arhivske građe, a u tom velikom poslu, boraveći i radeći u samostanu, gotovo je postao dio franjevačke obitelji. Zahvalio je glavnom uredniku knjige i predsjedniku Organizacijskog odbora proslave prof. dr. Stjepanu Hranjecu, urednici Jasminki Bakoš-Kocijan, koja je ujedno oblikovala izdanje u suradnji s grafičarima, fotografima te tiskari “Zrinski”. Predstavljajući knjigu, istaknuo je kako ona u svojoj trećini donosi povijesni prikaz 350-ljetne franjevačke prošlosti u Čakovcu, dok je ostatak posvećen foto-prikazu sakralnih objekata i sakralnog blaga samostana i obje čakovečke župe kojima upravljaju franjevci, uz kraće stručne tekstove nekolicine autora. Za fotografije zaslužno je šestero autora, među kojima je gotovo 200-njak fotografija Tomislava Korena, 50-tak fotografija Željka Vidovića te zračni snimci Dubravka Lesara. Predsjednik Organizacijskog odbora na kraju je najavio i skorašnje izdavanje zbornika radova s dvodnevnog znanstvenog skupa koji je s temom “350 godina franjevaca u Čakovcu” održan u veljači uz sudjelovanje 30-tak stručnjaka.
Međimurski župan Ivan Perhoč čestitao je jubilej franjevcima i zahvalio im što su zajedno s ostalim crkvenim subjektima bili sudionici, ali i korektiv događanja u Čakovcu i Međimurju, zaželjevši da Crkva i dalje ima snage i mudrosti u promoviranju nade, zajedništva i međusobne suradnje. Zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović uime Grada Čakovca istaknuo je važnu ulogu franjevaca koji su svojim djelovanjem utjecali na vjerski i duhovni život, školstvo i kulturu te njegovanje nacionalne svijesti. Provincijal Železnjak, autor predgovora, kazao je kako je radostan i ponosan zbog izlaska fotomonografije koja svjedoči o 350-godišnjem životu sinova sv. Franje u ovome gradu u kojem su učinili i ostavili mnoga lijepa i plemenita djela. Biskup Mrzljak, autor uvodne riječi u monografiji, podsjetio je nazočne kako ulazna pjesma euharistije treće adventske nedjelje poziva na radost, kazavši kako uistinu postoji veliki razlog za radost zbog ove svečanosti.
Svečanost je zaključena podjelom zlatnih, srebrnih i brončanih plaketa s gravurom crkvenog vitraja na kojem ban Nikola Zrinski predaje crkvicu na upravljanje franjevcima. Plakete je primilo 20-tak zaslužnika, od biskupa Mrzljaka, Međimurske županije, Grada Čakovca, članova uređivačkog odbora knjige, do glavnih sponzora. Plakete im je uručio provincijal Železnjak, a prigodne zahvalnice predsjednik Hranjec. Također je 150 tvrtki, ustanova i pojedinaca, koji su novčano, materijalno i angažmanom pomogli događanja jubilarne franjevačke godine, primilo prigodne zahvalnice Franjevačkog samostana.

Vrhunac svečanosti bilo je zahvalno misno slavlje koje je u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa zajedno s 15-tak svećenika predvodio biskup Mrzljak. Osim čakovečkih franjevaca i župnika o. Belobrajdića i fra Antuna Jesenovića, koncelebrirali su provincijal Železnjak, generalni vikar biskupije mons. Ivan Godina, župnici dekanata i drugi svećenici. Pozdravljajući sve okupljene, gvardijan Belobrajdić kazao je da su se sabrali da bi Bogu zahvalili za sva događanja jubilarne godine od njezina otvorenja 18. svibnja prošle godine, na obljetnicu održavanja prvog kapitula u Varaždinskim Toplicama na kojem je odlučivano o dolasku franjevaca u Čakovec. U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako je teško sve djelovanje i sva zbivanja jubilarne godine sažeti u jednu rečenicu, no to je moguće ukoliko se istakne da su svim tim pobudama i djelatnostima na različite način nastojali navješćivati evanđelje, kako to kazuje nedjeljno evanđelje o djelovanju Ivana Krstitelja koji je pripravljao put Gospodinu. Istaknuo je kako su upravo to činili franjevci baveći se raznim djelatnostima od duhovnosti, opismenjavanja, kulture, umjetnosti, školstva, pisanja knjiga, do gradnje i uređenja sakralnih objekata. Dodao je kako su to pozvani činiti i svi vjernici raznih staleža i službi.