Zadar, (IKA) – Na desetu godišnjicu smrti dr. Franje Tuđmana, u četvrtak 10. prosinca u katedrali Sv. Stošije u Zadru misu za prvog hrvatskog predsjednika i domovinu predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, pozivajući na ujedinjenost u molitvi za njen mir i napredak. “Svjesni da izgradnja doma i domovine nije kratkoročan i lak zadatak, pozvani smo moralnim vrednotama i molitvom dati potporu naporima da se domovina izgradi u društvo u kojem će vladati pravo i pravednost, duh požrtvovnosti i stvaralaštva u nadi za bolju sutrašnjicu, solidarnost s ugroženima, zdrava osjetljivost za odgoj mladih, zajedništvo koje je uvjet bez kojeg ne možemo sačuvati svoj duhovni i kulturalni identitet te odgovornost za nacionalni identitet u zajednici europskih naroda. Vjerujem da je o takvoj Hrvatskoj sanjao i njen prvi predsjednik”, rekao je mons. Prenđa, dodavši da još puno toga u hrvatskom društvu čeka svoje ostvarenje. “Nikog se u životu ne može prosuđivati crno-bijelim metodama. Jer svaki čovjek je razapet između želja i ostvarenja. Put svakog čovjeka satkan je od svjetla i sjena. Tako gledamo i na lik pokojnog predsjednika. U zahvalnosti za njegov veliki doprinos domovini, Boga, gospodara povijesti i suca svih ljudskih čina, molimo i za dr. Tuđmana”, rekao je nadbiskup. Pozvao je i na molitvu za odgovornost svakog pojedinca u izgradnji zemlje i za njeno časno mjesto u zajednici naroda. “Imamo polazište za buduća vremena. Naša kuća je tu. Nju treba graditi složno i predano radi odgovornosti pred Bogom koji će biti sudac svakom ljudskom srcu. Naš narod je potreban Božje pomoći. Želimo zahvaliti Bogu za dar slobode u neovisnoj domovini i moliti da svijest odgovornosti svake osobe u našem društvu, osobito u vođenju domovine, zaživi na svim područjima života. Domovini su potrebni odgovorni političari i zauzeti radnici na svim područjima života”, istaknuo je mons. Prenđa.
Naše je rodoljublje bilo nadahnuto na evanđelju, a preobražavalo se u ljubav i hrabrost do umiranja i u slogu jedinstvenu u povijesnom hodu hrvatskog naroda. Iz evanđelja je izrasla i sposobnost praštanja neprijatelju, rekao je nadbiskup, istaknuvši da su naša bojišta bila obilježena ponosom, ljubavlju i vjerom, branila su vrednote zemlje, kulture, srca i uma i nisu bila osvajačka. “To je shvatio i umni čovjek Tuđman, povijesni ujedinitelj hrvatskog naroda. On je vjeru u Crkvi u Hrvata vidio kao temelj i poveznicu hrvatskog kulturnog i duhovnog identiteta. Njegova je inicijativa bila da se uvede vjeronauk u škole u Hrvatskoj. Bio sam svjedok povijesnih zbivanja zasjedanja hrvatskih biskupa na zasebnim zasjedanjima BK bivše države kad se ozbiljno raspravljalo o tom prijedlogu”, rekao je nadbiskup, dodavši da je odluka donesena nakon savjetovanja sa Svetom Stolicom i drugim dijelovima Crkve u Europi i svijetu. “Crkva u Hrvatskoj je smatrala da ne može ostati po strani odgojnih procesa u zemlji opustošenoj bezbožnim komunizmom ugrađenim u sve strukture vlasti i društva. Želimo duhovno i pastoralno biti na putu sa svojim narodom, želimo mu služiti radom i molitvom”, poručio je mons. Prenđa. Da bi kršćanin u globalizaciji živio svoje obveze prema identitetu domovine i nacije, treba poštivati vrednote života od začeća do naravne smrti, brak i obitelj te biti vjeran kršćanskoj baštini predaka. “Svi građani koji prihvaćaju i vole našu hrvatsku domovinu, s nama su graditelji njene budućnosti”, rekao je nadbiskup, istaknuvši da vjernici slobodnu domovinu prihvaćaju kao dar Božji i tako shvaćaju ulogu sudionika u stvaranju njene slobode i dostojanstva. Podsjetio je da smo se u kontekstu onakve Europe i svijeta činili nemoćni, no sve se odvilo u znaku višnje pomoći. “Božjim darom potvrđena je naša vjekovna zakonita želja za samostalnom domovinom koju čine naša povijest, naš teritorij, jezik, kultura i vjera”, zaključio je nadbiskup, istaknuvši da domovinu želimo izgrađivati Božjom pomoću, a molitva za državne poglavare i domovinu mudrost je pred Božjim očima.