Vatikan, (IKA) – Poboljšanje odnosa sa SAD-om, poboljšanje stanja na području vjerske slobode, svjetska gospodarska kriza koju je embargo učinio još oštrijom i koja iziskuje suočavanje s njom na čvrstim etičkim temeljima radi zaštite prava sviju bile su glavne koje je papa Benedikt XVI. istaknuo u razmatranju stanja na Kubi, na koje se osvrnuo u govoru novome veleposlaniku te zemlje pri Svetoj Stolici Eduardu Delgadu Bermudezu, čije je vjerodajnice primio 10. prosinca.
Prije dvanaestak godina, u puno drukčijoj međunarodnoj situaciji, želja Ivana Pavla II. odjeknula je na Karibima i u cijelome svijetu: “Neka se Kuba sa svim svojim divnim mogućnostima otvori svijetu, i svijet neka se otvori Kubi”. Deset godina poslije, papa Benedikt XVI. ustvrdio je da se ta želja pretvorila u put, koji su uz iščekivanja i teškoće taj otok i njegovi stanovnici jednim dijelom prošli. Kuba je postigla odlučujuću ulogu, posebno u gospodarskim i političkim prilikama Kariba i Latinske Amerike. Ali, u odnosu na godinu 1998., ponajviše je upravo otvaranje zabilježeno u odnosima sa sjevernoameričkom velesilom pružilo mogućnost za novo vrijeme. Danas se Kuba ističe po svojoj suradnji s brojnim nacijama, i to na vrlo važnim područjima kao što su opismenjavanje i zdravlje, te u promicanju međunarodne suradnje i solidarnosti. To se događa unatoč tomu što aktualno stanje u svijetu primorava vlade da pronađu rješenje za teške posljedice financijske krize. Papa je u govoru kubanskom veleposlaniku istaknuo kako je u tako složenoj situaciji još hitnije potrebno gospodarstvo koje, izgrađeno na čvrstim etičkim temeljima, stavlja u središte svojih interesa osobu i njezina prava, te njezino materijalno i duhovno blagostanje.
Već mjesecima snažno zauzeta u pripremi proslave 400. obljetnice pronalaženja i nazočnosti slike Gospe od milosrđa, Majke i zaštitnice Kube, koja će se održati 2012. godine, Crkva na Karibima je ustanova koja se osjeća blizu pučanstvu, i koja svojom skromnom i djelotvornom pomoći želi dati svoj prinos, istaknuo je Papa. Spomenuvši potom jačanje suradnje postignuto s vlastima u zemlji, rekao je kako je to omogućilo ostvarivanje velikih projekata te pomoć u izgradnji, posebice u slučajevima prirodnih nesreća. U tom pozitivnom ozračju, Sveti Otac izrazio je nadu da će se i dalje umnažati konkretni znakovi otvaranja za poštovanje vjerske slobode, kao što je učinjeno posljednjih godina, te kao primjer naveo mogućnost slavljenja mise u nekim zatvorima, održavanje vjerskih procesija, obnovu i povrat nekih bogoštovnih mjesta i izgradnju redovničkih kuća, te mogućnost socijalne zaštite za svećenike i redovnike.