Istina je prava novost.

Papina kateheza na općoj audijenciji

Benedikt XVI. govorio o Rupertu iz Deutza, velikom benediktinskom teologu koji je bio vrlo aktivan u brojnim teološkim raspravama, posebno onima o euharistiji

Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. je danas tijekom opće audijencije, osvrćući se na lik srednjovjekovnog teologa Ruperta iz Deutza, upozorio vjernike na opasnost promatranja euharistije kao obrede zajedništva i socijalizacije, zaboravljajući da je u njoj stvarno prisutan Isus.
To otajstvo moramo ljubiti, rekao je Papa i istaknuo kako je stvarna Isusova nazočnost u Euharistiji bila glavna tema, kojoj je benediktinski monah iz 12. stoljeća Rupert iz Deutza, posvetio veći dio svog života. Rupert nas uči da kada u Crkvi dolazi do kontroverzi obraćanje Petrovom otajstvu daje jamstvo vjernosti crkvenom nauku, što daje mir i unutarnju slobodu. Budući opat opatije Deutza rođen je u Liegeu oko 1075.godine, te je još kao dijete ušao u samostan sv. Lovre u tom gradu. Zavolio je samostanski život, naučio latinski. Postao je poznat po svom moralnom ponašanju i strogosti. Bio je privržen Petrovoj Stolici u vrijeme kada se su se vodile borbe za investituru. Pape su nastojale spriječiti da imenovanja biskupa i njihove jurisdikcije ovise o civilnim vlastima, kojima sigurno nije bilo stalo do pastoralnih motivacija. Rupert je bio, prema uvjerenju pape Ratzingera, veliki teolog i aktivan u brojnim teološkim raspravama, posebno onima o euharistiji. Njegovom je zaslugom došlo i do osude Berengara iz Toursa, koji je tvrdio da je Isus samo simbolički nazočan u Euharistiji. On je na neki način anticipirao nauk o trasnupstancijaciji. I danas postoje opasnosti prestrukturiranja euharistijske stvarnosti, svodeći je na zajedništvo i socijaliziranje, prelako zaboravljajući da je u euharistiji, kako nas uči Katekizam, uskrsli Krist stvarno nazočan. Među ostalim temama kojima se bavio Rupert, Papa je spomenuo i pitanje kako pomiriti Božju dobrotu i svemoćnost i postojanja zla. Nastojao je objasniti stvarnost zla. Filozofi ondašnjeg vremena nizom filozofskih promišljanja razlikovali su u Božjoj volji “odobriti” i “dopustiti”, zaključujući da Bog dopušta zlo ali ga ne odobrava te, dakle, ne želi. Rupert je međutim prihvatio biblijsko tumačenje prema kojemu je Bog dobar i ne može željeti ništa drugo doli dobro. Uzrok zla je u čovjeku, u krivoj upotrebi ljudske slobode. Opat Rupert je bio i veliki mariolog. On je prvi poistovjetio ženu u Pjesmi nad pjesmama s Marijom. Iznio je njezine privilegije i kreposti, nazvavši je „najmilijom od svih”. U Mariji je vidio najsvetiji dio cijele Crkve.
Na općoj audijenciji među sedam tisuća vjernika u dvorani Pavla VI. danas je bila nazočna i skupina hrvatskih hodočasnika s otoka Brača, koje je papa Benedikt XVI. pozdravio, preporučivši im da hodočasteći u ovom vremenu došašća na grobove apostola, mole za mir kako bi radost Gospodinova dolaska bila potpuna.