Vatikan, (IKA) – Tijekom općih audijencija papa Benedikt XVI. nastavlja produbljivati smisao i važnost skolastičke teologije 12. stoljeća. Danas se osvrnuo na Guillaumea de Sant-Thieryja, prijatelja i životopisca sv. Bernarda iz Clairvauxa, čiju je važnost za oblikovanje katoličke teologije papa Ratzinger istaknuo već u nekoliko navrata. Pred petnaestak tisuća okupljenih vjernika na Trgu sv. Petra Sveti se Otac osvrnuo se i na važnost ispovjednika Leopolda Bogdana Mandića.
Uvjeren da će njegovo svjedočanstvo pomoći vjernicima da iskuse Božje milosrđe, a mladima da izbjegavaju grijeh, bolesnicima da bolje osmisle svoje trpljenje, papa Benedikt se danas na općoj audijencije osvrnuo i na lik sv. Leopolda Bogdana Mandića i preporučio nazočnima da s povjerenjem pristupaju sakramentu pomirenja i pokore. Pozdravljajući na kraju audijencije mlade, bolesnike i mladence, Benedikt XVI. je podsjetio kako se ove godine slavi 25. obljetnica apostolske pobudnice Pomirenje i pokora, kojom je papa Ivan Pavao II. želio svratiti pozornost važnosti sakramenta pokore u životu Crkve. Naveo je neke izvanredne, kako ih je nazvao, “apostole ispovijedi”, koji su neumorno dijelili vjernicima Božje milosrđe. Među njima je spomenuo sv. Ivana Vianeya, sv. Josipa Cafassa, sv. Pija iz Pietrelcine i sv. Leopolda Bogdana Mandića. Izrazio je nadu da će njihovo svjedočanstvo vjere i ljubavi pomoći mladima da izbjegavaju grijeh i da će usmjeriti svoj život prema velikodušnoj službi Bogu i bližnjemu, bolesnicima pomoći da iskuse u svojim mukama milosrđe raspetog Krista, a mladencima da stvore u svojim obiteljima trajno ozračje vjere i uzajamnog razumijevanja. U ovoj Svećeničkoj godine Papa je preporučio svećenicima i svim kršćanima da se povjere Božjoj dobroti, pristupajući s povjerenjem sakramentu pomirenja i pokore.
Osvrćući se na lik teologa Guillaumea de Sant-Thieryja, Papa je istaknuo kako je on posebno zaslužan za obnovu monaškog života tako da se povukao u samostan i postao jednostavan redovnik u opatiji Signy, gdje je i umro 1148. Glavna snaga koja pokreće ljudsku dušu je ljubav, rekao je Papa. Ljudska narav, u svojoj najdubljoj biti, sastoji se u ljubavi. U konačnici, svakom je ljudskom biću povjeren samo jedan zadatak: naučiti voljeti, ljubiti, i to iskreno, istinski, besplatno. Ali samo u Božjoj školi čovjek može tu zadaću ispuniti, samo u njoj može postići cilj za koji je stvoren, rekao je Papa u svojoj katehezi.