Časna braćo svećenici i đakoni, poštovani redovnici i redovnice, bogoslovi i vjeroučitelji, dragi vjernici Požeške biskupije!

S radošću vam obznanjujem da je Bulom Lice Milosrđa papa Franjo proglasio Izvanredni jubilej milosrđa pod geslom Milosrdni kao Otac (Lk 6,36). Jubilej će za opću Crkvu započeti na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM, 8. prosinca kada će Papa na bazilici Sv. Petra u Rimu otvoriti Sveta vrata ili Vrata milosrđa i trajat će do svetkovine Krista Kralja svega stvorenog, 20. studenoga 2016. Sveti Otac će zatim kao rimski biskup u nedjelju 13. prosinca 2015. otvoriti Sveta vrata na svojoj katedrali, bazilici Sv. Ivana Lateranskog a istovremeno svi će biskupi diljem svijeta učiniti to isto na njihovim katedralama i označiti početak Jubileja u mjesnim Crkvama. Navedenog dana, 13. prosinca započinje Jubilej i u Požeškoj biskupiji s otvaranjem Svetih vrata na požeškoj katedrali slavljem u 18.30 sati. Pored toga u našoj Biskupiji, u skladu s preporukom pape Franje, i voćinsko svetište bit će oprosna crkva te ćemo na njoj istoga dana, 13. prosinca u 11 sati – spominjući se 24. obljetnice rušenja crkve i ubojstva više desetaka nedužnih ljudi – na hodočašću hrvatskih branitelja, predstavnika hrvatske vojske i policije otvoriti Sveta vrata, moleći Božje milosrđe za sve nedužne žrtve i počinitelje zla. Svećenici i drugi vjernici iz župa Katedralnog arhiđakonata sudjelovat će na slavlju u požeškoj katedrali a vjernici Slatinskoga dekanata na čelu sa svojim svećenicima u Voćinu, dok će se tom činu u svim župama vjernici pridružit molitvom da Jubilej donese što više duhovnih plodova.

1. Vjerujem da se neki od vas pitaju, zašto je Papa proglasio Jubilej milosrđa. Svjedoci smo kako u svijetu vlada nemoć pred teškom stvarnošću zla, ratova, nasilja, nepravde i siromaštva, o čemu nam veoma rječito govori i nedavni teroristički napad u Parizu te brojni prognanici s Bliskog i Dalekog istoka i iz Afrike u bijegu pred nasiljem. Mnogi svjetski vođe vjeruju da se taj problem može riješiti primjenom sile. No, to je pokušaj sučeljavati se s posljedicama a ne s uzrokom zla. Iskustvo nam govori da se na taj način zlo samo povećava. Opredijeliti se isključivo za silu značilo bi našu sudbinu povjeriti diktatu zla. Sveti Otac je odlučio Izvanrednim jubilejom podsjetiti na milosrđe kao put kojim se zlu možemo uspješnije suprotstaviti nego silom. Doziva nam u svijest da tako djeluje Bog i da je njegova ljubav, bogata milosrđem i praštanjem, očitovana u Isusu Kristu, u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću moćna duboko promijeniti naše ranjeno stanje zlom i smrću te po našoj suradnji s njime ostvarivati nove odnose među ljudima, napose među siromašnima i drugima potisnutima na rub društva. Milosrđe nije u suprotnosti s pravednošću nego je ono njezino najveće ostvarenje. Papa nas želi “snažnije usmjeriti na milosrđe, kako bismo sami postali djelotvornim znakom Očeva djelovanja” (LM 3). Svjesni od kolikog je značenja inicijativa Svetog Oca u suvremenom svijetu, s dubokom zahvalnošću prihvaćamo u Požeškoj biskupiji Izvanredni jubilej milosrđa te se rado uključujemo u različite programe kako bi nam to sveto vrijeme uistinu bilo posebnom “Godinom milosti Gospodnje” (Lk 4,19).

2. Jedna od važnih sastavnica Izvanrednog jubileja milosrđa jest mogućnost primanja oprosta. Sam papa Franjo je protumačio njegovo značenje. “Unatoč tome što smo primili oproštenje, u svome životu nosimo proturječnosti koje su posljedice naših grijeha. U sakramentu pomirenja Bog oprašta grijehe koji su doista izbrisani; ipak negativni trag koji su grijesi ostavili u našemu ponašanju i u našim mislima i dalje ostaje. Ali Božje je milosrđe jače i od toga. Ono postaje oprost Oca koji po Kristovoj Zaručnici, svojoj Crkvi, dopire do grješnika kojemu su grijesi oprošteni i oslobađa ga svih natruha koje su posljedice grijeha, osposobljujući ga te on može djelovati s ljubavlju, rasti u ljubavi, umjesto da ponovno padne u grijeh” (LM 22). Papa navodi i uvjete pod kojima se može primiti oprost: “Da bi doživjeli i zadobili oprost, vjernici su pozvani poduzeti kratko hodočašće prema Svetim vratima, otvorenim u svakoj katedrali ili u crkvama koje odrede dijecezanski biskupi, kao i na četirima papinskim bazilikama u Rimu, kao znak duboke želje za istinskim obraćenjem. Isto tako, određujem da se oprost može zadobiti u svetištima u kojima su otvorena Vrata milosrđa kao i u crkvama koje se tradicionalno priznaju jubilejskima. Važno je da to bude povezano, prije svega, sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije s razmišljanjem o milosrđu. Bit će nužno ta slavlja popratiti ispoviješću vjere i molitvom za mene i nakane koje nosim u svome srcu za dobro Crkve i čitavoga svijeta”, kaže Sveti Otac (Pismo pape Franje nadbiskupu Rini Fisichelli).

3. U skladu s Papinom željom da katedrale sa Svetim vratima budu prvotna hodočasnička mjesta, pozivam vjernike Požeške biskupije da pojedinačno i u skupinama tijekom cijele Svete godine hodočaste u požešku katedralu gdje svakoga dana mogu postići jubilejski oprost. Korizma 2016. bit će posebno vrijeme naših duhovnih nastojanja u jubilejskoj godini, te je stoga osobito prikladno da vjernici sa svojim župnicima zajednički hodočaste u požešku katedralu. Hodočašća će se odvijati po sljedećem rasporedu: u subotu, 13. veljače 2016. hodočaste vjernici iz župa Posavskog arhiđakonata (Novogradiškoga i Novokapelačkoga dekanata); u subotu 27. veljače hodočaste vjernici iz župa Katedralnog arhiđakonata (Požeškog, Pleterničkog i Kaptolačkog dekanata); u subotu 5. ožujka hodočaste vjernici iz župa Zapadno-slavonskog arhiđakonata (Pakračkoga i Novljanskoga dekanata); u subotu 12. ožujka hodočaste vjernici iz župa Slavonsko-podravskog arhiđakonata (Našičkoga, Slatinskoga i Virovitičkoga dekanata). U taj korizmeni raspored valja uvrstiti i hodočašće vjernika Požeške biskupije u Svetu zemlju od 16. do 22. veljače 2015. na kojem će stotinjak hodočasnika, predvođeni dijecezanskim biskupom, na svetim mjestima Isusova života, muke, smrti i uskrsnuća moliti za dar Božjeg milosrđa i oprosta, posebno za one koji su se udaljili od Boga i Crkve u našoj Biskupiji.

4. Po Papinoj preporuci i svetišta trebaju biti mjesta jubilejskog hodočašća i postizanja oprosta. Stoga će sva naša hodočašća u marijanska svetišta tijekom ljeta 2016. bit ispunjena zahvalnošću za Božje milosrđe “od koljena do koljena” kako Marija pjeva u svom “Veliča” i slavljenje tog milosrđa u zajedništvu s Isusovom Majkom. U svetištu Gospe Voćinske moguće je svaki dan postići jubilejski oprost uz spomenute uvjete. U drugim marijanskim svetištima ili prošteništima oprost je moguće primiti na dan kada se ondje održava hodočašće. To su sljedeća hodočasnička mjesta: Pleternica, Kloštar kod Slav. Kobaša, Kutjevo, Gospino Polje iznad Bilog Briga u župi Vrbova, Jasenovac, Velika i Suhopolje.
Pored toga, u svakoj župnoj crkvi moguće je postići jubilejski oprost na svetkovinu njezina prvog zaštitnika.

5. U skladu s odredbom pape Franje, oprost mogu primiti i oni koji, “iz različitih razloga, neće moći pohoditi Sveta vrata, a to su u prvom redu bolesni i stariji i samci, kojima stanje u kojem se nalaze često ne dopušta izlazak iz kuće. Za njih će biti od velike pomoći da žive svoju bolest i patnju kao iskustvo bliskosti s Gospodinom koji u otajstvu svoje muke, smrti i uskrsnuća pokazuje glavni put koji daje smisao patnji i samoći. Živjeti s vjerom i radosnom nadom taj trenutak kušnje, primajući pričest ili sudjelujući na misi i zajedničkoj molitvi, također posredstvom raznih sredstava društvene komunikacije, za njih će predstavljati način dobivanja jubilarnog oprosta” (Pismo pape Franje nadbiskupu Rini Fisichelli).
Papa je omogućio primanje oprosta i zatvorenicima ako su “unatoč tome što su zaslužili kaznu, postali svjesni nepravde koju su počinili i iskreno se žele ponovno uključiti u društvo i pružiti mu svoj častan doprinos. Neka sve njih dotakne na opipljiv način milosrđe Oca koji želi biti blizu onima kojima je njegovo oproštenje najpotrebnije. Oni mogu zadobiti oprost u zatvorskim kapelama. Neka svaki prelazak preko praga ćelije, mislima i molitvama upravljenim Ocu, za njih bude prolazak kroz Sveta vrata, jer Božje milosrđe, koje može preobraziti srca, također je u stanju preobraziti rešetke u iskustvo slobode” (Pismo pape Franje nadbiskupu Rini Fisichelli).
Posebno široku mogućnost postizanja jubilejskog oprosta Papa je dao svakom vjerniku svaki puta kada osobno učini jedno ili više djela milosrđa. Tjelesna su djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati. Duhovna su djela milosrđa: onoga koji je u sumnji savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi te za žive i mrtve Boga moliti.
Jubilejski oprost moguće je namijeniti i za pokojne. O tome papa Franjo veli: “Kao što ih se spominjemo u euharistijskom slavlju, tako možemo, u velikom otajstvu općinstva svetih, moliti za njih, da ih Očevo milosrdno lice oslobodi svih natruha grijeha i snažno prigrli sebi u vječno blaženstvo” (Pismo pape Franje nadbiskupu Rini Fisichelli).

6. Sveti Otac je upozorio na tešku stanje osoba koje su počinile abortus te piše: “Božje oproštenje ne može se uskratiti onome koji se pokajao, poglavito kada pristupa sakramentu ispovijedi iskrena srca da zadobije pomirenje s Ocem. To je jedan od razloga zbog kojeg sam odlučio, suprotnim odredbama unatoč, svim svećenicima za jubilejsku godinu podijeliti ovlast odrješenja od grijeha pobačaja za one koji su počinili i skrušena srca traže oproštenje za taj grijeh. Neka svećenici u ispunjavanju te velike zadaće umiju združiti riječi iskrene dobrodošlice s razmišljanjem koje će osobi pomoći shvatiti ozbiljnost počinjenoga grijeha, te joj pokazati put istinskog obraćenja kako bi shvatila pravo i velikodušno oproštenje Oca koji sve obnavlja svojom prisutnošću” (Pismo pape Franje nadbiskupu Rini Fisichelli).

7. Tijekom jubilejske godine, napose u korizmi želimo u Požeškoj biskupiji ostvarivati i druge programe koji će biti od velike duhovne koristi. U petak i subotu prije četvrte korizmene nedjelje, 4. i 5. ožujka po preporuci pape Franje održat će se u našim župama pobožnost Dvadeset i četiri sata za Gospodina u koju se na svoj način uključuje i Biskupijski križni put mladih u subotu i nedjelju, 5. i 6. ožujka a koji će pomoći mladima da se susretnu s Božjim milosrđem. U svim župama svakog petka, vezano uz pobožnost Križnog puta održavat će se kateheze o milosrđu na temelju Enciklike utemeljitelja naše Biskupije, sv. Ivana Pavla II. Bogat milosrđem. Njihov prvotni cilj je dublje otkriti Očevo milosrdno lice, napose u sakramentu pomirenja po kojemu nam je omogućen izravan susret s njegovim milosrđem, zauzetije nastojati oko obraćenja svjedočenjem milosrđa prema svim ljudima, osobito starijima, bolesnim i siromašnim osobama. U tom smislu otvorit ćemo i “Karitativna vrata milosrđa” u određenim ustanovama u kojima se nalaze Isusova “najmanja braće i sestre”. Istaknuti želim da će Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u petak prije Nedjelje muke Gospodnje imati posebnu snagu u svjetlu Božjeg milosrđa i njegove pravednosti.

8. Sav je naš korizmeni program usmjeren prema Svetom trodnevlju Isusove muke, smrti i uskrsnuća te ćemo u vazmenom bdijenju svete subote obnoviti svoju vjeru u pobjedu Božjeg milosrđa i obećati mu krsnu vjernost te u toj svijesti slaviti uskrsnu osminu koja završava Nedjeljom Božanskog milosrđa ili Bijelom nedjeljom. Nakon toga nastavit ćemo s pouskrsnim katehezama, s posebnom pozornošću na sakrament svete euharistije, usmjerenima prema svetkovini Pedesetnice kada je Crkva snagom Duha Svetoga započela svoje očitovanje i ostvarivanje tijekom povijesti do danas, okupljena oko euharistijskog otajstva i hranjena sakramentalnim Tijelom i Krvlju Isusovom što ćemo javno očitovati na svetkovinu Tijelova. S tim otajstvom povezana su i slavlja prvih svetih pričesti i svete potvrde, te kandidatima za navedene sakramente i njihovim roditeljima treba u pripravi približiti otajstvo Isusova milosrđa, napose rastavljenima i ponovno oženjenima. Navedeni i drugi programi sastavni su dio župne priprave za naš biskupijski euharistijski kongres koji ćemo po odluci donesenoj prije deset godina slaviti 2017. o 20. obljetnici uspostave Požeške biskupije.

Neka Gospodin pomogne da po zagovoru Presvete Bogorodice, Majke milosrđa, Jubilej donese obilne plodove u našem osobnom i društvenom životu te i mi zaslužimo Isusovu pohvalu: Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! (Mt 5,7).

Požega, 4. prosinca 2015.

Antun Škvorčević, požeški biskup