Split, (IKA) – “Vjeronauk i vjeroučitelj pred društvenim izazovima” tema je stručnoga skupa za vjeroučitelje u školi na području Splitsko-makarske nadbiskupije koji je priređen u subotu 28. studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
Molitveni početak pripremili su vjeroučitelji iz Hvarsko-bračko-viške biskupije sa svojim predstojnikom don Milijem Plenkovićem. Okupljenim vjeroučiteljima, kojih je bilo oko dvjesto predvođeni prvim njihovim vjeroučiteljem splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, predstavnicima Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, najprije se pozdravnim riječima obratio predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš. Istaknuo je da ovaj skup već tri godine zajedno s Katehetskim uredom organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, uime koje je skupu nazočila viša savjetnica profesorica Sabina Marunčić. U posljednjih 20 godina vjeronauk je najorganiziraniji segment Crkve u hrvatskom društvu. Tomu svjedoče brojni vjeroučitelji, programi, upriličeni skupovi. Preko vjeronauka smo u kontaktu s 2 milijuna stanovnika u RH. No, to nas ne smije uljuljati, naglasio je mr. Periš, upozorivši da uvijek treba promišljati o temeljnim odrednicama suvremenoga društva, o pluralizmu, brzim transformacijama i zastarijevanju ljudskoga znanja, ali i o ulozi vjerskoga odgoja u svemu tomu kako bi vjeroučitelji kritički prosuđivali događanja i adekvatno prenosili evanđeosku poruku.

Vjeroučitelje je potom pozdravio nadbiskup Marin Barišić koji je najprije zahvalio na svim pozdravima i molitvama koje su ga pratile za vrijeme boravka u bolnici. Nadalje je, između ostaloga, istaknuo: “Drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, vidi se da vam je stalo do našega društva. Zauzimate se za njega po onom što radite ali još više po onom što jeste. Svjesni ste da čovjek ne živi samo o kruhu, vitaminima, cjepivu, različitim materijalnim ulaganjima nego od Radosne vijesti – evanđelja”. “Stoga, želim da dok usmjeravate pojedince i zajednice pravim vrednotama i vrijednostima, zajedničkom dobru i Bogu, budete adventski dar i nova nada ovom društvu”, zaključio je nadbiskup svoj govor.

Predavanje “Pogled na suvremeno društvo i poticaji u svjetlu vjere” održao je prof. dr. Mile Dželalija, redoviti profesor iz fizike na Sveučilištu u Zadru i voditelj Operativnog tima za potporu Povjerenstvu za izradu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira MZOŠ. Kao suprug i otac četvero djece te praktični vjernik, na samom je početku izlaganja istaknuo da sve što radi, radi s dubokim promatranjem potreba pojedinaca i društva koliko je moguće u svjetlu vjere. Svoje je predavanje započeo analizom suvremenoga društva koje obilježava ono što ne bi smjelo postojati a to je osamljenost i sebičnost. Neka društvena stanja su: dobno starenje, brze tehnološke promjene i veće poteškoće prema okolišu, a društvene poteškoće su: neodgovornost, sebičnost, užurbanost, zarobljenost tehnologijom, grupne podjele i osamljenost. U našem sustavu odgoja i obrazovanja teško možemo ukazati na onoga odgovornoga za neke aktivnosti, upozorio je dr. Dželalija. Nadalje smatra da obrazovanje treba biti dostupno svima, da treba postojati veća prohodnost unutar sustava tj. optimalno korištenje resursa, briga o stjecanju kvalifikacija i briga o kvaliteti, pouzdanosti. Na kraju se pita kako osigurati poželjna, a onemogućiti nepoželjna događanja u sustavu odnosno postoji li način koordinacije svih dijelova u sustavu? Odgovara da postoji način koji donosi Hrvatski kvalifikacijski okvir MZOŠ, zaključivši svoje predavanje da svi pozitivni primjeri nose ljubav i vjeru.

Uslijedila je tematska rasprava koja je bila živa, konstruktivna i afirmativna, a predstojnik Periš dao je nekoliko obavijesti iz Katehetskog ureda. Nakon kratke stanke predavanje “Vjeroučitelj pred ugrozom eklezijalne vjere u hrvatskom društvu” održao je prof. dr. fra Špiro Marasović, redoviti profesor i pročelnik katedre moralnoga bogoslovlja na KBF-u Sveučilišta u Splitu. “Eklezijalnost vjere ugrožena je samom logikom demokratskoga društva koja počiva na individualizmu i uvelike na sekularizmu, odnosno laicizmu. Sekularnost i laičnost nisu neuskladive s katoličkim socijalnim naukom, ali laicizam i sekularizam, kao ekstremne, štoviše totalitarne ideologije jesu. Kad se tomu pridoda i ekonomski individualizam s pratećim potrošačkim mentalitetom, razumijemo da se u jednoj takvoj svijesti događa sveukupno fragmentiranje svih mogućih velikih cjelina, pa tako i cjelina vjere, odnosno moralnih zasada”, istaknuo je dr. Marasović. “Crkva se tomu mora oduprijeti na svim svojim razinama, tj. sa svim načinima koji su tim razinama djelovanja vlastiti, i to ne zbog nekoga prkosa ili neke bolesne bojovnosti, nego zbog mandata samoga Isusa Krista koji ona mora vršiti i izvršiti. Stoga i novi fenomen učitelja vjere laika, koji posjeduju za to crkveno poslanje, mora se na svoj specifičan način suočiti s ovim problemom i potražiti načine kako da mu se na najučinkovitiji način suprotstavi. Ovdje su za to predloženi načini: razvijanje specifične vjeroučiteljske duhovnosti i njihovo strukturalno udruživanje”, zaključio je dr. Marasović.

Koreferat “Mladi između svjetovne i kršćanske ponude” iznio je Antun Budimir, vjeroučitelj u OŠ Josipa Pupačića u Omišu. U kratkom izlaganju istaknuo je da mladima osobito danas treba govoriti njima razumljivim jezikom, jezikom doba u kojem žive. “Mladima je prijeko potrebno probuditi osjećaj ponosa i povlaštenosti da se pripada Crkvi. Teško će to biti ukoliko je jezik nesuvremen, ukoliko se iz povijesti naglašavaju negativnosti, ukoliko obitelj nema osjećaja crkvene pripadnosti, a mediji svojim učestalim napisima stvaraju osjećaj srama i krivnje da se uopće pripada Crkvi. Stoga, nasušna je potreba razvijati kod mladih osjećaj potrebe za kršćanskim medijskim prostorom u kojemu će njihova osobna uvjerenja biti potvrđivana, a ne dovođena u pitanje. Stvaranje tog osjećaja u prvom koraku znači upoznavanje mladih s internetskim portalima s kršćanskim sadržajem”, istaknuo je profesor Budimir, dodavši da je jednako tako važno razviti medijske kompetencije kod mladih za sadržaje i korištenje medija.

.