Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. se i danas tijekom opće audijencije osvrnuo na značenje svjetskoj javnosti malo poznatih srednjovjekovnih teologa i istaknuo njihovu ulogu u izradbi onodobne teologije i filozofije. Danas je izabrao kao temu lik katoličkog mističnog filozofa Huga iz svetoga Viktora i njegovog učenika Rikarda iz istoimene opatije sv. Viktora u Parizu, gdje se, prema Papinim riječima, njegovala i razvijala vjera i znanost monaške i skolastičke teologije. Papa je pozvao svećenike da posvete veću brigu sakramentima.
U samostanu sv. Viktora u Parizu polazište teoloških nauka je bila pomna egzegeza. Hugo je napose isticao povijesni smisao Svetih Pisama. Prema njegovom uvjerenju biblijski događaji odražavaju i povijesnu stvarnost, u kojoj Bog vodi čovjeka kao prijatelja, a da pri tom ne ograničava njegovu slobodu i odgovornost. Povijest nije plod slučaja i slijepog udesa. U njoj je nazočan Bog i njegovo djelovanje, istaknuo je Sveti Otac, primijetivši da bi svijet izgledao mnogo bolji kad bi živio po primjeru triju osoba Presvetog Trojstva u kojem svaka osoba živi za drugu, s drugom i u drugoj. Samo nas ljubav usrećuje, ako živimo za ljubav i od ljubavi.
Poseban znak Božje spasonosne nazočnosti su sakramenti, koji svojim vanjskim znakovima i gestama daju milost. I danas liturgijski animatori, a posebno svećenici, morali bi – prema Papinoj preporuci – pastoralnom mudrošću vrednovati vlastite znakove sakramenata, objašnjavajući ih katehezama kako bi svako sakramentsko slavlje svi vjernici doživljavali pobožno, intenzivno i s duhovnom radošću. Prema naučavanju Huga iz svetoga Viktora, kojemu je Papa Ratzinger posvetio svoju katehezu tijekom opće audijencije na kojoj je sudjelovalo oko osam tisuća vjernika, tri su temeljna elementa, kojima se može definirati sakrament: Kristova ustanova, prenošenje milosti i sličnost između vidljivog, materijalnog i nevidljivog elementa, a to su Božji darovi. To je prema mišljenju pape Ratzingera vrlo slično suvremenom načinu shvaćanja te stvarnosti, jer se sakramente predstavlja jezikom isprepletenom simbolima i slikama, kojima neposredno govore srcima ljudi.
Među brojnim hodočasničkim skupinama francuskog, engleskog, njemačkog, španjolskog i portugalskog govornog područja Papa Benedikt XVI. je izrazio i srdačnu dobrodošlicu i hrvatskim hodočasnicima, posebno vjernicima iz Netretićkog Završja, izrazivši nadu da će im hodočašće na grobove apostola osnažiti vjeru u Isusa Krista, učvrstiti nadu u vječni život i usavršiti ljubav prema bližnjima.