Na dvjema promocijama na zagrebačkome Interliberu predstavljene su tri knjige u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
Vrlo značajnu opsežnu zbirku važnih dokumenata “Katolička crkva u Hrvata u službi mira i stvaranja samostalne Hrvatske”, koju je priredio dr. fra Velimir Blažević, predstavili su zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić, predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax, i prof. dr. Ivo Banac, predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora.
U knjizi je izvorna građa 1981. do 1995. godine, ukupno 283 dokumenta.
Razlog zašto je odabrao to razdoblje, Blažević je objasnio: “Godina 1981. uzeta je za vremensko polazište jer se od tada crkveni poglavari u Hrvatskoj i predstavnici Katoličke Crkve otvorenije i glasnije zalažu za priznavanje, promicanje i poštivanje temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda, kako individualnih tako i kolektivnih, te nacionalne ravnopravnosti i demokratizacije društva”. Oba predstavljača istaknula su kako ti objavljeni crkveni dokumenti daju novo svjetlo za sagledavanje naše prošlosti, pa će se i događaji moći drukčije vrednovati.
“Kad se pogleda koji su to dokumenti, vidimo da prevladavaju pisma kardinala Franje Kuharića, zagrebačkog nadbiskupa. Njegova je riječ osobito značajna, jasna i veoma odlučna upravo kad se radilo o pitanjima obrane ljudskih prava, te nacionalnog prava Hrvata da žive u miru i da demokratskim načinom izbore državnu neovisnost i samostalnost. Posebno mjesto ima Komisija Iustitia et pax, čija je zadaća čuvati, braniti i promicati pravdu i mir. Tu sam nabrojao 14 njezinih izjava”, kazao je mons. Košić.
“Moje je motrište na knjigu crkveno. Oslanja se na evanđelje i na zadaću Crkve da ‘bilo to zgodno ili nezgodno’ navješćuje Krista Raspetoga i Uskrsnuloga. Gledajući te dokumente mogu sa sigurnošću ustvrditi da će povijest, a to može ona reći već i sada, dati ocjenu da je Crkva u hrvatskom narodu bila na visini svojeg evanđeoskog zadatka”, smatra biskup Košić.
Dr. Banac rekao je: “Ova iznimno korisna zbirka, koju je dr. Velimir Blažević savjesno sastavio, pokriva vrlo važno, bolno i veliko razdoblje od prve kosovske krize i početka raspada Jugoslavije 1981. do razdoblja nakon operacije ‘Oluja’, kad se samostalna Hrvatska uglavnom teritorijalno ustalila, premda ne i posve smirila. Više je dokument hijerarhijske Crkve, nego Crkve u svim njenim suprotnostima i različitostima. Govori o razboritosti njezinih pastira, posebice kardinala Franje Kuharića i biskupa Srećka Badurine, koji su obilježili to značajno vrijeme. Ali također svjedoči o raznim preprekama što su stajale na putu autentične kršćanske riječi u najdramatičnijem razdoblju naše recentne prošlosti.”
Povjesničar Banac je napomenuo kako je dobro prisjetiti se da Crkva nije prihvatila povijesni zaborav kao političko rješenje. Izrazio je i vlastiti stav: “Za mene je, što se 1980-ih godina u ovoj zbirci tiče, najvažnije vidjeti dosljednu crtu crkvenog zagovaranja ljudskih prava, vjerskih i civilnih sloboda, te dostojanstva čovjeka. Dobro je podsjetiti se što je u ondašnjem okruženju značila uloga Ivana Pavla II. i Kuharićeva javna riječ. Važno je ponovno pročitati izjave Biskupske konferencije Jugoslavije o zbivanjima na Kosovu, o nužnosti razvijanja ekumenskih odnosa, o afirmiranju vlastitog identiteta bez omalovažavanja bilo kojeg drugog identiteta.”
Fra Velimir Blažević (1936.) član je franjevačke provincije Bosne Srebrene. Objavio je više knjiga, a među njima i knjigu “Ženidbeno pravo Katoličke Crkve”.

Na drugom predstavljanju bilo je riječi o dvjema kapitalnim knjigama za teološku i filozofsku misao: Bonaventura “Tria opuscula” i Claudio Moreschini “Povijest patrističke filozofije”. Obje je priredio dr. Stjepan Kušar, a o njima su govorili dr. Ivan Karlić i dr. Ivica Raguž.
Sveti Bonaventura jedan je od najvećih franjevačkih učitelja i premda neki tako tumače, nije bio protivnik filozofije, rekao je dr. Karlić.
Podsjetio je kako je sv. Bonaventura polemizirao sa srednjovjekovnim aristotelizmom i latinskim aveorizmom. “Za njega je filozofija put, a ne cilj, odnosno sredstvo, a ne svrha” te je bio izvrstan poznavatelj istočne i zapadne patrističke misli, kazao je dr. Karlić. Istaknuo je i kako se sv. Bonaventura nadahnjivao životom i djelom sv. Franje.
Dr. Raguž smatra kako se Boneventura nadahnjivao djelima sv. Augustina i Aeropagitom. “Djelo mu pokazuje kako je cjelokupno stvaranje odsjaj, odnosno slika Trojednoga Boga”, rekao je dr. Raguž, istaknuvši kako se čovjek molitvom i umovanjem uzdiže Bogu.
Spise Sv. Bonaventure “Tria opuscula” Kršćanska sadašnjost objavila je prvi put u dvojezičnom latinsko-hrvatsko izdanju u prigodi 800. obljetnice franjevačkoga reda.
U knjizi su latinski i hrvatski tekst raspoređeni u dva stupca, a knjiga je opremljena podacima o ostalim Bonaventurinim tekstovima te o hrvatskim i drugim prijevodima njegovih tekstova u bibliografiji i leksikonom pojmova – Lexicon Bonaventurianum. Knjigu su preveli Marije Šikić i Stjepan Kušar.
Knjiga “Povijest patrističke filozofije” Claudija Moreschinija, koju je preveo Slavko Antunović, obrađuje kršćansku misao patrističkoga razdoblja (2. – 7. st. po Kristu). U njoj su, između ostalih, obrađena djela Justina, Klementa Aleksandrijskog, Origena, Tertulijana, Hilarija, Augustina, Boetija, Kapadočana, Atanazija i drugih crkvenih otaca. Opremljena je hrvatskim dodatkom s prijevodom i izvornim naslovima pojedinih djela, s popisom najvažnijih autora i kazalom citiranih autora kao i bibliografijom naslova i nizova te izborom literature na hrvatskom jeziku. Claudio Moreschini redoviti je profesor latinske literature na Sveučilištu u Pisi i jedan je od poznatijih proučavatelja povijesti nekršćanske i kršćanske kasnoantičke misli.
Na početku obje promocije velikome broju okupljenih posjetitelja Interlibera prigodnim pozdravnim riječima obratio se direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Željko Tanjić. (ika-mj/kj)

.