Đakovo, (IKA/TU) – “Haag i Haški sud utemeljen za ratne zločine učinjen na području bivše Jugoslavije i prije osnutka i početka rada izazivao je kontroverze. Jedni su nas uvjeravali da se radi o hramu pravde a drugi prepoznavali i upozoravali na moguću prisutnost politike, ispolitiziranost Suda time svođenje i obojenost Suda na politički Sud i političke presude”, rekao je vlč. Stanislav Šota, povjerenik Ureda za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u svom pozdravnom govoru, 10. studenoga na tribini predviđenoj za sudionike navedenog Povjerenstva, predsjednike i predstavnike udruga te članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te sve svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije.
U svom pozdravnom govoru đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić rekao je: “Zahvaljujem onima koji žele da istina dođe na vidjelo ne zato da bismo s istinom nekoga ubijali i uništavali, nego da kroz istinu doživimo doista stvarnu slobodu”, Potom je uslijedilo izlaganje politologinje Višnje Starešina na temu “Haški sud – što je propušteno?”
Politologinja je nastojala istaknuti i gdje smo sada i kakvo je sada stanje u okolnim državama te u Hrvatskoj, izloživši kako su Srbi sklonili odgovornost sa Srbije, najveći broj osuđenih su bosanski Srbi, a ono što nije dovršeno i pitanje koje će se na neki način otvoriti su odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji i to na temu zločina. U izlaganju se moglo čuti kako hrvatska politika u posljednjih desetak godina nije znala prepoznati ono što su hrvatski branitelji znali prepoznati 1991. godine te da je svaka od tih država imala neku strategiju, cilj koji su željeli postići i sredstva koja mogu koristiti. Hrvatska je dopustila da Haški sud presudi kako hoće, ne miješajući se puno, no prigovarajući što nam rade i raspravljajući je li to politički ili pravni sud. Jedno opće podcjenjivanje i opća nepripremljenost pratila je cijeli angažman, a Hrvatska nije učinila minimum napora za ljude koji bi ju zastupali na odgovarajući način sa elaboriranom argumentacijom na međunarodnoj sceni. Na retoričko pitanje što je slijedeća faza politologinja Starešina odgovorila je da se nalazimo pred novom političkom transformacijom ovog područja bivše Jugoslavije odnosno pred novim završetkom rata. Ključ rješenja je Bosna i Hercegovina koja Daytonskim sporazumom nije riješena.
Nakon izlaganja uslijedilo je prikazivanje filma “Treći pohod” čija je autorica također politologinja Starešina, koji govori o Al Qaidi i njenu djelovanju u Bosni i Hercegovini. Nakon kratkog komentara viđenog filma, rasprave i iznošenja dojmova prisutnih branitelja te molitvenog završetka, politologinja se, uz potpisivanje svoje knjige “Haška formula” susrela u razgovoru sa sudionicima tribine, razjašnjavajući iznesene postavke tribine te scene iz filma koje su pobudile zanimanje prisutnih.