Vatikan, (IKA/CNS) – Caritas Internationalis i druge humanitarne organizacije žele da svjetski vođe budu svjesne činjenice da će, bez poduzimanja odvažnih mjera, globalno zatopljenje imati katastrofalni učinak na siromašne i gladne u svijetu.
Klimatske promjene već znatno otežavaju napore oko pomoći za više od milijardu ljudi koji pate zbog nedostatka hrane, a bez drastičnih mjera koje bi ograničile njihov učinak, “opasnost od gladi i pothranjenosti mogla bi se unutar slijedećih nekoliko desetljeća povećati kao nikad do sada,” stoji u izjavi za tisak Caritasa Internationalis od 4. studenog.
Caritas Internationalis, krovna organizacija koja okuplja 164 katoličke dobrotvorne organizacije, izjavila je da je potpisala zajedničku izjavu namijenjenu ministrima za okoliš i ostalim službenicima koji će sudjelovati u UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama od 7. do 18. prosinca u Kopenhagenu. Poruka sadrži upozorenja, kao i praktične prijedloge za akciju.
UN-ov Svjetski program prehrane i UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna federacija Crvenog križa, Oxfam, World Vision i Spasite djecu također su među potpisnicima te izjave. U poruci su organizacije istaknule da su najugroženiji ljudi na svijetu, posebice djeca, ti koji će najviše pretrpjeti od učinaka katastrofičnih klimatskih promjena.
“Klimatske će promjene djelovati kao katalizator postojećih prijetnji prehrambenoj sigurnosti,” piše u zajedničkoj izjavi. “Učinit će elementarne nepogode češćima i intenzivnijima, teren i vodu još nedostupnijima, a povećanja produktivnosti postat će još teže postići.”
“Goleme su posljedice za ljude koji su siromašni i već sad nemaju prehrambenu sigurnost, te pate od pothranjenosti”, upozorava izjava.
Na primjer, kako izjava kaže, temperature bi mogle porasti 2-3 stupnja Celzijevih u tropskim i subtropskim krajevima već od 2020. godine. To bi moglo uzrokovati smanjenje produktivnosti travnatih terena od 40 do 90 posto u pustinjskim i polupustinjskim regijama, te ubrzati širenje pustinja u nekim područjima Afrike, Azije i Latinske Amerike.
U izjavi se organizacije zalažu za plan ulaganja u razvoj boljih i održivijih sustava za proizvodnju hrane, poboljšan pristup hrani i izvorima prehrane za ugrožene populacije i poboljšanu socijalnu zaštitu za siromašne koji si sami ne mogu priuštiti adekvatnu prehranu.
Borba protiv vremenskih nepogoda, koje najčešće najteže pogađaju slabije razvijene zemlje, još je jedan od prioriteta ukoliko želimo izbjeći katastrofu, kaže izjava.
Broj ljudi koje pogađaju takve nepogode više se nego utrostručio od 1990-ih godina, a klimatske promjene sve više vode prema vremenskim ekstremima, poput povećanja učestalosti oluja, suša i visokih temperatura. Samo u 2007. godini, više od 74 milijuna ljudi bili su žrtve humanitarnih kriza uzrokovanih prirodnim katastrofama, kaže izjava.

.