Zagreb, (IKA) – U dvobroju Hrvatske književne revije “Marulić” za rujan-listopad podsjeća se kako 42. godište revije protječe snažno obilježeno i karmelskom duhovnošću. Sretna je okolnost da se na taj način ostvaruje i kontinuitet u radu uredništva na čijem je čulu proteklih tridesetak godina bio Radovan Grgec, čiji je svojedobni povratak iz komunističkog zatvora također bio u znaku karmelske duhovnosti, jer je koncem pedesetih godina prevodio “Život sv. Ivana od Križa” o. Krizogona od Isusa na molbu sestara karmelićanki iz Brezovice.
Marulić donosi drugo poglavlje iz autobiografske knjige Edith Stein “Iz života jedne židovske obitelji”. Tu je i prilog s. M. Petre od Presvete Euharistije, tj. odgovari na pitanja koja se često postavljaju na vratima bistričkog karmela: općenito o Karmelu, povijesti Reda, brojčanom stanju, dolasku karmelićanki u Hrvatsku, nastojanjima Alojzija Stepinca, povezanosti Marije Bistrice i Karmela. Također Marulić predstavlja i tekst “Neprospavana noć” s. Božice Alojzije od Svetog Lica.

Aktualni broj Marulića donosi i više ulomaka iz raznih djela, pa se tako može pročitati i ulomak iz knjige Josepha Ratzingera “Eshatologija – Smrt i vječni život”,

Ivan Armanda piše o zauzetom promicatelju Trećega dominikanskog reda fr. Anđelu Šoljanu, OP (1865.-1907.). Šoljan je autor prvog i jedinog molitvenika na hrvatskom jeziku namijenjen Trećem dominikanskom redu.

Marulić donosi šesti nastavak iz magistarskog rada Stjepana Tomića “Pregled rađanja sustavne dogmatske misli na hrvatskom jeziku u Katoličkom listu (1849.-1870.) s posebnim osvrtom na polemike o papinoj nezabludivosti”. U ovom dijelu, Tomić predstavlja teologe i njihovo djelo Šimu Balenovića (1835.-1872.), Jurja Haulika (1788.1869.) i Nikolu Havličeka (1820.-1869.).

Od istog autora, Marulić donosi i treći i posljednji dio osvrta na recepciju Škarićeva prijevoda Biblije (1856.-1861.). Na kraju priloga se nalazi i usporedni tabelarni prikaz prijevoda pojedinih dijelova kod Kašića, Katančića i Šarića.

“Život je sazdan dubokih nemira, velikih nada i ne malobrojnih tragedija” naslov je intervjua s bivšim poljskim predsjednikom generalom Jaruzelskim što ga je Dubravko Pušek objavio u časopisu “Viola” (Lugano, rujan 2009. str. 5-30). Razgovor Marulić prenosi uz odobrenje autora intervjua novinara Roberta Antoninija i D. Pučeka. Jaruzelski se u razgovoru dotiče i Ivana Pavla II., te ističe kako se iako ateist uvijek divio papi. Njegov doprinos povijesnim događanjima neprijeporan je. Zacijelo je dao poticaj događanjima koji su pozivali na promjene.