Sarajevo, (IKA) – Tema “Svjetla riječi” za studeni je vezana uz događanja koja su obilježila 1989. godine, te koji su utjecali na promjenu kako političke, tako i društvene slike kraja 20. st.
U tekstu “1989. je li promjena mogla biti drugačija?” Franjo Ninić podsjeća kako je godina u kojoj je simbolički pao Berlinski zid bila dinamična od samog početka kako na političkom, tako i na kulturnom planu. Donoseći kronologija događanja, Ninić podsjeća kako međunarodni kalendari događanja za Europu i svijet iz te godine uglavnom spominju Kosovo. Sjećanje na turbulentnu 1989. godinu za ljude s područja Balkana je tramatično, jer je to bio početak noćnih mora a mnoge narode i pojedince kojima su sljedeće godine srušile sve nade u dobru i perspektivnu budućnost.
Stoga je važno ne apsolutizirati “dužnost” sjećanja, jer ta dužnost “nas ni u jednom trenutku nije učinila lucidnijima kada je riječ o aktualnome zlu, nego treba se vratiti povijesti koja kao kritička znanost potpada pod kategoriju istine namijenjene svima” (P. Nora). Autor zaključuje, kako upravo kršćani, kojima je sjećanje, i to sjećanje na patnju položeno u središte vjere, trebali bi graditi kulturu povijesne istine te na taj način sačuvati čovjeka robovanja bilo kojoj ideologiji, uključujući spomenutu dominantnu ideologiju tržišta, proizvodnje i potrošnje.
Na prethodni prilog nadovezuje se i razgovor s austrijskim političarom Aloisom Mockom. Podsjećajući na rezanje žice u Sopronu, Mock ističe kako je to za njega bio jedan od najdirljivijih trenutaka u životu, jer mu je bilo jasno, da će hvatanje za šakre i rezanje žice značiti više slobode za Mađarsku. Tom prigodom je istaknulo kako će za nekoliko godina pasti i drugi zidovi i granične ograde. No nije očekivao da će to tako brzo ići. U pogledu Europe koju naziva “domovina” podsjeća da su nas “zajednički korijeni (povijest) oblikovali. To moramo stalno imati pred očima i ne umoriti se, na to i mlade podsjećati”. Na pitanje je li današnja Europa ono što je bila vizija “otaca Europe”, pita znamo li uopće, što su si utemeljitelji predstavili? Jer, u prvom redu bio je to mirovni projekt. To je dostignuto i ja sam čvrsto uvjeren da smo, unatoč poteškoćama, na putu ujedinjenja svih europskih naroda. Moramo što prije postići da se Europa na međunarodnoj sceni predstavlja samo s jednim glasom, ističe sugovornik. Na kraju razgovora vezano na pitanje o Bosni i Hercegovini, ističe kako problemi kojih bez sumnje ima treba rješavati na temelju tolerancije, ljudskih prava i obostranog poštovanja.
U tekstu “Dileme, istina i pravda” Ivan Šarčević, podsjeća kako je upravo zato što vjeruju u Boga pred vjernicima velik ali i častan zadatak: da iziđu iz neangažiranosti, da ostave lažne dileme, da govore istinu i da se zalažu za pravu.
Sugovornik “Svjetla riječi” je i Mirko Hrkač koji kroz razgovor predstavlja projekt “Zvučne Biblije” koji premda prvotno namijenjen samo slijepim osobama, sada je dostupan svima zainteresiranima, a prihod je namijenjen Zakladi “Čujem, Vjerujem, Vidim”.
Alen Kristić na vrlo zanimljiv način predstavlja papa Ivana XXIII. koji je utjelovio san o Crkvi služenja, što je sam nastojao primjenjivati odlaskom među ljude. Autor ističe i njegov koncept aktivne nepristranosti što je osobito došlo do izražaja usred kubanske krize 1962. godine. Svjestan važnosti mira, jedine istinske snage kršćanstva, Ivan XXIII. je posljednje dane života posvetio pisanju mirovne enciklike “Pacem in terris” prve papinske enciklike upućene svim ljudima dobre volje i jedine uglazbljene, podsjeća Kristić.
Svjetlo riječi donosi reportaže iz Mostara-gradu isključivih simbola i Vlašića.
U rubrici o pučkoj pobožnosti Zvonko Martić piše o svecima zaštitnicima. U tekstu autor antropološkim pristupom predstavlja kako i zašto zajednica i pojedinac biraju i ustrajavaju u čašćenju svoga osobnog sveca zaštitnika. O svecima zagovornicima s pozicije umjetnosti piše Biserka Rauter Plančić.
Povijesna rubrika u ovom broju posvećena je političkom naslijeđu Osmanskog Carstva, o čemu piše Dubravko Lovrenović.
Svjetlo riječi donosi niz priloga o života i djelovanju hrvatskih vjernika u Bosni i Hercegovini i svijetu, kao i prilaz zajedničkog završetka proslave 800. obljetnice franjevačke karizme franjevaca obiju provincija u BiH održane početkom listopada na Čerigaju i Širokom Brijegu.