Zagreb, (IKA) – Novu sezonu književnih večeri u svojim prostorijama na Trgu kralja Tomislava 21 u Zagrebu, HKD sv. Jeronima otvorilo je 5. studenoga prikazom svoje najtiražnije i najdugovječnije publikacije – godišnjaka Danice, upravo izašle za sljedeću, 2010. godinu (nakon istoimenoga džepnog, te jednolisnog i 12-lisnog zidnog kalendara). O njoj su govorili Perica Grgec i Tvrtko Klarić, članovi uredništva HKD-a sv. Jeronima. Budući da se 2009. navršava 140 godina od izlaska prvoga godišta jeronimske Danice, Grgec se osvrnuo i na neke trenutke iz njezine povijesti, od najranijih vremena, kada su u Danici surađivali, među ostalima i pisci poput Vjenceslava Novaka, Augusta Šenoe, Ivana Trnskog, Bogoslava Šuleka, preko razdoblja kada, nakon dolaska komunistâ na vlast, Danica do 1953. godine izlazi u vrlo skučenim nakladama, a otada do 1965. uopće ne izlazi, jer za nju, kao nepoćudnu knjigu nepoćudna izdavača, nije bilo tiskarskoga papira. Od 1965. do 1970. jeronimski godišnjak objavljivan je pod drugim imenom (Katolički kalendar te Katolički godišnjak), a od 1970. do danas ponovo pod starim imenom Danica, kada ujedno počinje dobivati onakav oblik, tj. one rubrike, koje ima i danas.
U Danici za 2010., kako je rečeno na književnoj večeri, na početku je kalendar za tu godinu, s rimokatoličkim i grkokatoličkim spomendanima i blagdanima i s važnijim datumima iz julijanskoga kalendara, te s podacima o izlascima i zalascima Sunca i o Mjesečevim mijenama. Kalendarski dio ujedno je posvećen dvanaestorici značajnih predstavnika katoličkoga socijalnoga nauka tijekom njegove povijesti (Franz Xaver von Baader, Wilhelm Emmanuel von Ketteler, Juraj Šćetinec, Rudolf Hrašćanec i dr.), tako što je za svaki mjesec otisnuta slika jednoga od njih i kratak tekst o njemu. Iza kalendarskog dijela nalazi se kratka astrološko-meteorološka rubrika s podacima, za 2010., o pomrčinama Sunca i Mjeseca i o počecima godišnjih doba, zatim osnovni podaci o ustroju vrha Katoličke crkve i o hrvatskim nadbiskupijama i biskupijama, i popis važnijih datuma u muslimanskom i židovskom kalendaru 2010.
Uvodni članak nove Danice posvećen je uspomeni na o. Tomu Vereša (uoči 80. obljetnice rođenja), a tema mu je katolički socijalni nauk te Svećenička godina, u kojoj, kaže se u tom članku, HKD sv. Jeronima namjerava, u počast Ivanu Vianneyu, svecu zaštitniku župnikâ, objaviti drugo izdanje hrvatskoga prijevoda romana Georgesa Bernanosa Dnevnik seoskoga župnika.
Na tribini su spomenuti i mnogi drugi prilozi u Danici 2010.: prijevod teksta Flannery O’Connor Sjećanje na Mary Ann; članci dr. Stanislava Vitkovića o Nikoli Kekiću (povodom nedavnog imenovanja križevačkim biskupom) i o kardinalu Newmanu (povodom skore beatifikacije i 120. godišnjice smrti); prilog Pavla Galića Otac Hugolin Didon i Miroslav Krleža u Zadru oko 1949. godine; svjedočanstvo Bosiljke Bačure iz Centra za pomoć trudnicama „Djetešce, na sunašce!” i prisjećanje s. Marije Petre od Presvete Euharistije na susret s o. Antom Gabrićem za njegova posljednjeg boravka u domovini (1984.); u rubrici Lijepo i ugodno, pripovijest Nevenke Nekić posvećena Anti Gotovini i njegovoj majci; u rubrici Diljem domovine, članak Lovre Torbarine (Apostol Bukovice), Ignaca Munjka (Gospine crkve i svetišta u Parku prirode “Velebit”), Nikole Bićanića (Sjećanje na stare gospićke opančare) i Ivana Ćosića – Bukvina (Što je šokaštvo); nekrolozi mons. Velimiru Čapeku i prof. Dragici Vitković u rubrici Na spomen, i, u rubrici Zanimljivo i korisno, članci Ivice Ružičke o štetnosti pušenja za trudnice i dojilje i o čovjekovu upropaštavanju atmosfere, tekst Ignaca Munjka o bunarima i zaštiti voda, te članak Janka Hančevića i Cvjete Mitić o tome kako pomoći bolesniku s dekubitusom i, naposljetku, prilog Zdenka Kremera o neeuklidskim geometrijama.
Tvrtko Klarić je u vezi s predstavnicima i promicateljima socijalnoga katolicizma kojima je posvećen kalendarski dio Danice napomenuo da je izbor dvanaestorke mogao izgledati i drukčije, pa je, kao one koji bi sigurno zavrijedili naći se u njoj, poimence spomenuo Josipa Pamana i Tomu Vereša. U diskusiji koja je uslijedila, Stanislav Vitković naveo je izjave pape Pija XII., Pavla VI., Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. o kardinalu Newmanu kao našem suvremeniku, a iznio je i kratak historijat Križevačke grkokatoličke biskupije, počevši od episkopa Simeona Vratanje i Marčanske unije 1611., pa do križevačkih vladika Slavomira Miklovša i njegova nasljednika Nikole Kekića.