Zagreb, (IKA) – “Nije li svakome sad, nakon objavljenog Sporazuma o arbitraži, jasno da jedini rizik o kome uvijeno govore domaći političari snosi samo i isključivo Hrvatska, jer može bespravno izgubiti dio svoga nacionalnog mora, podmorja i zračnog prostora, dok Slovenija može dobiti i jedno i drugo i treće, preko prava i protiv prava?” – stoji između ostaloga u izjavi Komisije “Iustitia et pax” HBK o hrvatsko-slovenskom razgraničenju u kojoj se izražava duboka zabrinutost za mir i duh dobrosusjedskih odnosa dvaju naroda zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava, a koju cjelovito prenosi novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 8. studenoga).
O sporazumu o arbitraži, upućujući na navedenu izjavu, piše i urednik Ivan Miklenić u svom komentaru. Pritom upozorava na opasnost gubitka dijela hrvatskog teritorija što je “sudbinski presedan koji se može smatrati svojevrsnim otvaranjem Pandorine kutije i rušenjem temelja na kojima počiva Europska unija”. Ona je naime pristala i pomogla da se granični spor rješava mješavinom politike i prava umjesto principijelno i isključivo u duhu međunarodnog prava te nije ništa učinila kako bi spriječila da jedna njezina članica, konkretno Slovenija, blokadom hrvatskih pristupnih pregovora primijeni metodu ucjene što upućuje na selektivnu primjenu načela međunarodnoga prava koja stvara elementarnu nesigurnost i Europsku uniju degradira na nevjerodostojnu međunarodnu tvorevinu. “Dogodi li se da Republika Hrvatska izgubi u političko-pravnom arbitriranju dio svoga teritorija – pa bilo to i nakon ulaska Hrvatske u EU – a pristala je na arbitriranje jer želi ući u EU, onda to postaje očiti presedan da je ucjena ne samo politički-pravno legitimirana nego je i korisna, učinkovita i svrhovita”, zaključuje komentator ističući i da će, ako se ne zaustavi, popuštanje Sloveniji postati jasan znak i drugim državama članicama EU-a da se isplati presezati na tuđi teritorij, da se isplati primjenjivati metodu ucjene. “Bilateralni sporovi koji nisu riješeni pravedno, na temelju pravedno primijenjenih načela međunarodnoga prava – u ovom slučaju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koju su potpisale sve članice EU-a, sama EU, pa i Slovenija i Hrvatska – ostaju otvorena žarišta mogućeg sukobljavanja i izvori nestabilnosti i nemira. Tko od hrvatskih, slovenskih i europskih političara može preuzeti na sebe odgovornost za eventualno takvo neprimjereno rješenje i za buduće poteškoće i neizbježne razmirice i nemire između dva inače prijateljska susjedna naroda?” – stoji između ostalog u komentaru.
Dr. Elena Giacchi, predsjednica talijanske Konfederacije centara za prirodnu regulaciju plodnosti, gošća je rubrike “Intervju” za koju govori o prirodnim metodama planiranja obitelji, među kojima je najpoznatija Billingsova, pojašnjavajući da “prirodne metode nisu kontraceptivi nego metode upoznavanja plodnosti. Razvijaju svijest da se taj dragocjeni dar upozna, razvije poštovanje prema ženi, paru i sačuva dostojanstvo. Stjecanje svjesnosti o plodnosti i neplodnosti od velikoga je značenja za socijalno-zdravstveni sustav, osobito kad se suvremena medicina suočava s kompromitiranjem prokreativne sposobnosti”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Rastanka sv. apostola u Novigradu Podravskom koja pripada Varaždinskoj biskupiji, a ovaj broj Glasa Koncila donosi i rubriku “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske” koja prikazuje župe sv. Josipa i sv. Luke u Sarajevu pod naslovom “Katolički slalom u gradu na Miljacki”.
Nakon što je u prošlih nekoliko brojeva prikazivan odnos kardinala Stepinca i uzornog svećenika Vilima Cecelje, povijesni feljton iz pera dr. Vladimira Lončarevića od prošloga broja nastavlja s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući Hrvatski katolički pokret u sjeni rata i svjetlu politike.
Povodom Svećeničke godine predstavljen je svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, ujedno književnik i slikar, Slavko Vranjković koji ističe: “Crkva danas treba jednostavnih svećenika”, a rubrika “Nedjeljna biblijska poruka” progovara o logici darivanja.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o genetski modificiranim usjevima otpornima na sušu, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” čitatelje upoznaje s Pavlovim poslanicama, a o nesreći na poslu i pravu na mirovinu piše pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”.
O rivalskoj, jednosmjernoj i nepoštenoj bračnoj svađi piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a oštećenje hidrocefalus (vodena glava) tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Osim stalnih rubrika novi broj Glasa Koncila donosi izvještaje o značajnim događajima u Hrvatskoj i svijetu: o susretu kardinala Bozanića s maturantima grada Zagreba, prvoj beatifikaciji mučenika žrtve komunizma u Madžarskoj – biskupu Meszlenyiju, III. znanstvenom simpoziju crkvenih pravnika u Lovranu, međureligijskom molitvenom susretu za mir u Zagrebu, natječaju za najbolji neobjavljen roman GK-a. U rubrici “Naši razgovori” odgovara se na pitanje: “Smije li katolik ići na pričest u pravoslavnoj crkvi?”
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prilog mladih novinara Glasa Koncila “Mladi mladima” posvećen umijeću življenja i umiranja.