Vatikan, (IKA) – Da se već dobri ekumenski odnosi između Katoličke i Armenske Apostolske Crkve nastave i u sljedećim godinama, poželio je papa Benedikt XVI. u poruci upućenoj vrhovnome patrijarhu i katolikosu svih Armenaca Karekinu II. u prigodi desete obljetnice njegova izbora na tu dužnost, zahvaljujući mu na njegovu osobnome zauzimanju u dijalogu, suradnji i prijateljstvu između katolika i vjernika te Crkve. Ponovno rađanje slobode za Crkvu u Armeniji, na kraju protekloga stoljeća, s radošću je prihvaćeno od svih kršćana u svijetu, piše Sveti Otac ističući kako je ogromna zadaća obnove armenske crkvene zajednice pala na leđa Katolikosa. Papa govori o znakovitim rezultatima postignutim u kratko vrijeme: novi pothvati za kršćanski odgoj mladih, izobrazba svećenstva, otvaranje novih župa i zajedničkih centara te promicanje kršćanskih vrednota u socijalnome i kulturnom životu naroda. Poruka završava zazivom Gospodinu da katolici i vjernici Armenske Apostolske Crkve budu sve više ujedinjeni u vjeri, nadi i ljubavi.
Primivši u audijenciju Karekina II., Papa je 9. svibnja 2008. godine istaknuo znakovit napredak u dijalogu između dvije Crkve. Duh Sveti može otvoriti zatvorena vrata, kazao je tada Sveti Otac i podsjetio na nedavnu prošlost te Crkve “ispisane bojama progona i mučeništva”. Tada je Karekin II. ohrabrio dijalog između Katoličke Crkve i obitelji istočnih pravoslavnih Crkava, zahvaljujući Papi na njegovu zauzimanju u jačanju spoznaje i razumijevanja temelja kršćanstva.
Prema staroj predaji apostoli Bartolomej i Tadej propovijedali su evanđelje u armenskome narodu koji se zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju godine 301. obratio na kršćanstvo. Stoga se Armenska Crkva naziva i gregorijanskom. Armenci, koji prihvaćaju prva tri ekumenska, nisu sudjelovali na Kalcedonskom saboru godine 451., tako su utemeljili autokefalnu Crkvu. Papa Ivan Pavao II. i katolikos Karekin I. potpisali su godine 1996. zajedničku izjavu kako bi raspršili “brojne nesporazume naslijeđene iz prošlih sporova i neslaganja”. U dokumentu je priznato da su jezični, kulturni i politički čimbenici ponajviše pridonijeli nastajanju teoloških razilaženja. Papa i Katolikos su, dakle, svjesni velikoga napretka koji su učinile njihove Crkve u zajedničkome traženju jedinstva u Kristu, Bogu savršenom u svome božanstvu, čovjeku savršenu u svome čovještvu. Jedinstvo je stvarno, savršeno, bez pomutnje, bez preinake, bez podjele, bez ikakvog oblika odvajanja, istaknuto je u dokumentu, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.