Zagreb, (IKA) – “Nije razumljivo zašto u suvremenome hrvatskom društvu nema više svijesti da se – ako se ne dogodi svjesni raskid s komunističkom baštinom – ne može izgrađivati demokratsko društvo, da se ne mogu poštivati ljudska prava, da ne može zaživjeti pravna ni socijalna država, da se ne može izgraditi zdravo gospodarstvo, da se ne može unapređivati suvremena hrvatska kultura i identitet, da se ne može poštivati prava istina o prošlosti… Oni koji u suvremenom hrvatskom društvu smišljeno ne dopuštaju stvarni raskid s komunističkom baštinom, pretvaraju hrvatsko društvo i Republiku Hrvatsku u taoce prošlosti i priječe im stvaran boljitak i napredak”, ističe se u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 25. listopada) koji potpisuje urednik Ivan Miklenić. Pritom polazi od homilije kardinala Bozanića koji je na misi sa zazivom Duha Svetoga na početku nove akademske godine načeo važno i slojevito pitanje suvremene crkvene i ukupne hrvatske aktualnosti poručujući mladima da je komunizam dubok razlog mnoštva sadašnjih poteškoća u društvu. Kardinal je odbacio čestu tvrdnju u našoj javnosti “da se Crkva još uvijek bori s komunizmom”. Ta tvrdnja, ističe komentator, smišljena je podvala koja želi “Crkvu prikazati kao instituciju koja je zaostala, koja živi u prošlosti, koja ne razaznaje suvremena kretanja – a sve sa ciljem da se što je više moguće ukloni ili umanji utjecaj Crkve na suvremeno hrvatsko društvo.” Suprotno tome, Crkva želi služiti društvu u kojemu živi, želi boljitak i napredak pa stoga ne može prestati upozoravati i poticati na otkrivanje i uklanjanje korijena svih negativnosti u suvremenome hrvatskom društvu. Predstojeći predsjednički izbori u tome stvarnom kontekstu suvremenoga hrvatskoga društva predstavljaju poseban izazov kako bi na čelo države stao čovjek koji nema ništa s negativnostima komunističke baštine i koji je sposoban stvarno pomoći hrvatskomu društvu… – stoji između ostalog u komentaru.
Neven Melvan, predsjednik Središnjeg odbora Sindikata pomoraca Hrvatske, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o utjecaju krize na položaj hrvatskog pomorca, pastoralu pomoraca (Apostolatu mora), njihovom zdravstvenom, mirovinskom i društvenom statusu, pomorskom porezu, Sindikatu hrvatskih pomoraca, solidarnosti, doškolovanju, problemu razdvojenosti od obitelji, piratstvu, slučaju kapetana Laptala i drugim temama. Pritom ističe: “Vjera je u hrvatskog pomorca oduvijek bila uporište i davala mu snagu da prevlada teškoće, a one su na brodu svakodnevna pojava. Tako je vjera pomoraca opstala i jačala. I u vremenima partijskih komesara na brodovima su se slavili blagdani. Ni tad se nisu usuđivali osporiti to pravo, jer na moru, u teškim situacijama svi postaju vjernici. Božić, Uskrs i blagdan sv. Nikole na brodu, daleko od kuće, posebni su trenuci. Naše crkve su pune zavjetnih darova pomoraca koje je vjera održala u najtežim trenucima. To je samo jedan od pokazatelja vjere. Tako je oduvijek bilo i zasigurno će tako i ostati”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja splitsku župu sv. Mihovila – Kamen kojom upravljaju redovnici karmelićani, a povodom Svećeničke godine predstavljen je mons. Mile Pecić, slunjski župnik i pisac, koji ističe: “Mi smo kao kršćani primili silno bogatstvo i ne trebamo se bojati ničega, a ponajprije medija. Nažalost, svećenici su vrlo malo poučeni za medije. Nemaju za to interes.” Znanstvenik Ivo Lučić za rubriku “Susret”, u povodu izjave Biskupske konferencije BiH o podršci naporima za primjerenu zaštitu i očuvanje špilje Vjetrenice, govori o toj hercegovačkoj špilji.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o transgenim lososima – riziku za okoliš i za ljudsko zdravlje, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje opasnost u kojoj se Pavao našao u Jeruzalemu zbog govora o uskrsnuću, a smanjivanje radničkih prava tema je rubrike “Propisi-pravo-pravda” koju piše pravnik Stjepan Androić.
U četvrtom i posljednjem nastavku povijesnog feljtona vezanog uz odnos kardinala Stepinca i uzornog svećenika Vilima Cecelje, koji piše Andrija Lukinović, između ostalog stoji: “Iako Cecelja nije doživio kardinalovu beatifikaciju, jer je blago preminuo 3. srpnja 1989., on je znao da je pokrenut postupak za taj čin. Priložio je svoje dragocjeno svjedočenje o herojskom stupnju blaženikovih kreposti, a dao je osobni prinos za pokriće troškova postupka. Cecelja je bio svećenik sveta života i njegovim se riječima može vjerovati.”
O doživljajima i očekivanjima tijekom svađanja piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a podrška osobama s invaliditetom tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Uz izvještaj s posvete nove župne crkve u Viduševcu, nastale na mjestu srušene u agresiji 1991. godine, novi broj Glasa Koncila donosi pregled i drugih značajnih događaja u Hrvatskoj i svijetu poput sastanka državne i crkvene komisije u Zagrebu, susreta pastoralnih djelatnika i suradnika među Romima u Đakovu, molitve i mise na početku nove akademske godine u Zagrebu, susreta predsjednika HBK i predsjednice Vlade, tribine o kršćanskom stavu o medicinskoj oplodnji u Splitu, prvog pohoda križevačkoga biskupa Nikole Kekića grkokatoličkoj zajednici u Dalmaciji, proslavi 1200. obljetnice Tripunove prisutnosti u Kotoru…
Pozornost privlači i članak o sučeljavanju s poteškoćama suvremenog odgoja djece i mladih koji pokazuje da je kriza odgoja kriza vrijednosti kao i opširni prikaz suvremene hrvatske voćarske proizvodnje koji otkriva da je sav rizik na leđima proizvođača. Tu su također i odgovori rubrike “Naši razgovori” o pitanju besplatnih antireumatskih tretmana i izrazu “Riječ (je) Gospodnja”, a koristan podsjetnik na nekršćansko značenje Noći vještica donosi rubrika “Osvrti”
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prilog “Mladi mladima” u kojemu mladi novinari svojim vršnjacima progovaraju o glazbi – narodnoj, narodnjačkoj, klasičnoj, liturgijskoj i drugim temama vezanima uz nju.