Rim, (IKA) – Općina Rim u suradnji s Tajništvom Biskupske sinode, Radio Vatikanom i Zajednicom sv. Egidija održala je 19. studenoga u općinskim prostorijama međunarodni skup na temu “Afrika: kakvo partnerstvo za pomirbu, pravednost i mir?”
Simpozij je održan istodobno s Biskupskom sinodom za Afriku, na kojoj se raspravlja o pomirenju, pravednosti i miru. Između ostalih, na skupu su sudjelovali neki sinodski oci. Afrika i Rim, odnosno Afrika i čitavi svijet, koji u izvjesnome smislu predstavlja glavni grad Italije: pošlo se od te pretpostavke s nakanom da se istakne čvrsta, učinkovita veza između dva zemljopisna mjesta, koja se potom širi na cijeli planet. Temeljno je promicanje razvoja koji se na zaustavlja samo na tržištu i profitu, nego cilja na cjelovitost ljudskoga bića, a afričkome kontinentu omogućuje da odjelotvori svoje mogućnosti, razbijajući monopol multinacionalnih kompanija.
Nema razvoja, niti uspješnoga tehničkog rješenja ako se ne uzimaju u obzir temeljne vrednote i ne priznaju se univerzalne vrednote ljudske osobe, ustvrdio je rimski gradonačelnik Gianni Alemanno, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
Nisu dovoljne sociološke analize da se riješe afrički problemi, njih se mora rasvijetliti evanđeljem, ustvrdio je nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode. Nadbiskup je istaknuo neke izazove sadašnje Biskupske sinode: potaknuti evangelizaciju, odnosno novu evangelizaciju koja vodi računa o naglim socijalnim promjenama našega vremena i o pojavi svjetske globalizacije.
Treba zaliječiti rane prouzročene siromaštvom, bolestima, nasiljem i ratovima, novim oblicima kolonijalizma i ropstva, čije su glavne žrtve najslabije osobe: mladi i žene , zaključio je nadbiskup Eterović.
Pošteno i ravnopravno partnerstvo, ne odozgor prema dolje, to tražimo, kazao je o. Federico Lombardi, glavni ravnatelj Radio Vatikana. Neisključivo partnerstvo, pošteno i otvoreno, bez diskriminacija, podjela i smiješnih suparništava između glavnih činitelja. Pokret partnerstva s Afrikom i za Afriku koji želimo ostvariti ne ograničava se samo na crkvene snage, premda neke od njih uzimaju voditeljsku ulogu. Pokret partnerstva treba zaokupiti čitavo civilno društvo, a tome se nadamo jer partnerstvo po svojoj naravi i načinu mora promicati pomirbu, pravednost i mir, ideale, univerzalne načine življenja, prikladne svima i koji svima pripadaju, ustvrdio je Lombardi.
Afrika je ispit za međunarodnu savjest, kazao je prof. Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice sv. Egidija, a vrijeme je da kontinent ugleda novi početak, uzdajući se u svoje najveće bogatstvo, to jest svoj narod. Prof. Riccardi potom se osvrnuo na problem useljavanja, rekavši da ga treba shvatiti u širem smislu od svakodnevne političke rasprave. Useljavanje se ne zaustavlja na granicama, nego se razvojem, suradnjom zaustavlja u Africi, dajući prigodu Afrikancima koji žele graditi zemlju, budućnost, bolji kontinent, ustvrdio je prof. Riccardi.
O projektu EurAfrika govorio je nadbiskup Kinshase Laurent Monsengwo Pasinya, ističući koliko je važno da Afrikanci ne napuštaju svoj kontinent. Ako želimo da Afrika ostane u Africi, onda moramo udružiti svoje umove, mozgove Sjevera i Juga, tada ćemo ostvariti sretniji svijet, u kojemu će zakon biti pravo a ne sila.
Svi želimo da EurAfrika postane stvarnost zahvaljujući partnerstvu “sivih stanica”, a ne sirovina, poručio je nadbiskup Pasinya.
Biskup Jose Camnate Na Bissign iz Gvinije Bisao ukazao je na potrebu “dobroga upravljanja”. Ako je loša uprava, ako su krize vrednota glavni uzrok sadašnjih sukoba u Africi, onda dobra uprava i odgoj za vrednote moraju biti ključ za pomirbu u društvenim odnosima. Pomirba se mora ostvarivati na tri razine: u civilnome društvu, koje mora postati svjesno nutarnjih čimbenika sukoba; u partnerstvu s javnim vlastima da vode računa o općem dobru i u savezu s ustanovama koje štite ljudska prava, ustvrdio je gvinejski biskup.
Na kraju je kardinal Wilfrid Fox Napier, nadbiskup Durbana, govorio o dugom i bolnom putu Južne Afrike koja je slobodnim izborima godine 1994. izabrala demokraciju. Taj je dugi put bio obilježen i aparthejdom, koji je kardinal nazvao neopravdanim zlom, podsjetivši na stalno zauzimanje Crkve da ga se iskorijeni.

.