Viduševac, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je u nedjelju 18. listopada novu crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Viduševcu, ponovno sagrađenu na mjestu stare koju su srušili srpski agresori godine 1991., prenosi portal Glasa Koncila.
Na misi su se uz brojne župljane, nekadašnje prognanike i povratnike, okupili i brojni gosti iz drugih dijelova Hrvatske. S kardinalom Bozanićem koncelebrirao je viduševački župnik Alfred Kolić te dvadesetak svećenika.
“Mnoge su misli i različiti osjećaji danas u vašim srcima. Ali vjerujem da se iz srdaca uzdiže molitva zahvale, da se u srcu usred svih rana rađa i ponos što smo ovdje, u ovoj velikoj crkvi koja je nanovo sagrađena. Ovdje smo jer smo Crkva. To na osobit način doživljavamo danas dok gledamo ovu zgradu crkve koja na neki način obuhvaća našu prošlost, davnu i nedavnu. U isto vrijeme riječ Božja i sveti sakramenti otvaraju budućnost, jer je jedina čovjekova budućnost u Bogu”, poručio je okupljenim vjernicima u propovijedi zagrebački nadbiskup.
Protumačivši znakovite obrede posvete crkve, kardinal je između ostaloga rekao: “Ova crkva je naše pamćenje. Ona je naša prošlost. Ona je naša sadašnjost. Ona govori… Ali ona je u jedno određeno vrijeme nestala, uklonjena je iz vidika, nije je bilo. Kome je smetala zgrada? Može li ona smetati? Ona je samo znak onih koji se u njoj okupljaju. (…) Trebalo je ljude tjerati, a znakove brisati. To je dio naše povijesti, našega pamćenja”.
“U crkvi vjernici”, nastavio je zagrebački nadbiskup, “mole za oproštenje i opraštaju. Ali ovdje smo i da čuvamo svoju memoriju. (…) To je dio našega života i kad bismo to zaboravili, izbrisali, izdali bismo dio svojega života, dio svoje povijesti. Nisu ta vremena bila davno. Naša djeca koja su danas ovdje na slavlju, nešto su o tome čula. A druga djeca po Hrvatskoj? Imaju li prilike čuti istinu, čitavu istinu? Da li naši udžbenici donose istinu o našoj povijesti? Potrebno je pamćenje, jer to je život. Čovjek koji ne pamti, izdaje sebe, svoj život, svoju budućnost”.
Arhitektonski faksimil novosagrađene crkve izradio je dipl. ing. arhitekture Davor Salopek, a projekte unutarnjeg uređenja i sve artefakte načinio je samostalni umjetnik Ivan Antonović, koji je u njih ugradio “ostatke ostataka” stare crkve. Dva kapitela sa staroga oltara pretvorio je u četiri polukapitela te ih ugradio u krstionicu, svetohranište, ambon i oltar. Upravo je u taj oltarni polukapitel zagrebački nadbiskup tijekom obreda položio moći bl. Alojzija Stepinca.
Novu crkvu sa srušenom povezuje i nekoliko slika spašenih od razaranja, velika kamena ploča s urezanim križem smještena ispred oltara, dio stupa koji je pretvoren u škropionicu te kameni ostaci koji su ugrađeni u srce novih posvetnih križeva.
Osobitost Crkve predstavlja i apsida, u kojoj umjesto klasične oltarne slike dominira središnja figuracija koja, slijedeći obrise križa, predstavlja rupu od granate kroz koju se vidi nebo. Ispod slike je popis srušenih crkava i kapela Glinsko-petrinjskog dekanata s urezanom kobnom godinom 1991.