Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. proglasio je u nedjelju 11. listopada pet novih svetaca u tijeku svečane mise koju je predvodio u bazilici Sv. Petra, na kojoj su bili nazočni belgijski kralj Albert II. i kraljica Paola te francuski premijer Francois Fillon sa suprugom. Među novim svecima su, naime, belgijski misionar o. Josef Daamian de Veuster i francuska redovnica Marija od Križa Jugan te Zygmunt Szczesny Felinski, Francisco Coll y Guitart i Rafael Arnaiz Baron. Tko prihvati dar svetosti taj odluči ići protiv struje, živeći prema Evanđelju, istaknuo je Papa.
Isus poziva: Dođi i slijedi me! Eto kršćanskoga poziva koji izvire iz Gospodinova prijedloga ljubavi i koji se može ostvariti samo zahvaljujući našem odgovoru ljubavi, pojasnio je Sveti Otac. Sveci prihvaćaju taj zahtjevni poziv i poniznom poslušnošću nasljeduju raspetoga i uskrsloga Krista. Njihova savršenost, u logici vjere koja je ljudski ponekad nerazumljiva, sastoji se u tome da ne stavljaju više sebe u središte, nego odluče ići protiv struje živeći prema Evanđelju. Tako je učinilo ovih petero novih svetaca. Varšavski nadbiskup Zygmunt Szczesny Felinski, svjedok vjere i pastoralne ljubavi, živio je u vrlo teškim vremenima za narod i Crkvu u Poljskoj. Godine 1863. je izgnan te je dvadeset godina proveo u Sibiru i nije se više mogao vratiti u svoju biskupiju. Postojano je bilo njegovo pouzdanje u Božju providnost, zazivajući Boga, ne da nas zaštiti od nevolja i briga ovoga svijeta, nego da umnoži vjeru u našim srcima. Njegovo darivanje sebe Bogu i ljudima, puno pouzdanja i ljubavi, danas postaje sjajan primjer za cijelu Crkvu, istaknuo je Papa.
Tako je bilo i sa španjolskim svećenikom Collom y Guitartom, utemeljiteljem Kongregacije sestara dominikanki od Naviještenja Blažene Djevice Marije, koji je, da bi djeci i mladima pružio cjeloviti odgoj, trpio zbog protucrkvenih zakona toga doba u njegovoj zemlji, koji su ga primorali da napusti samostan, premda je cijeloga života ostao vjeran svojim zavjetima. Njegova je posebna ljubav bila propovijedanje, uglavnom putujući i slijedeći oblik “pučkih misija”, s ciljem naviještanja i oživljavanja Riječi Božje u narodu i kod građana Katalonije te pomažući tako ljudima ostvariti intimni susret s Njime, napomenuo je Sveti Otac.
Belgijski misionar među isključenima iz društva na Havajima bio je Damiaan de Veuster, redovnik Kongregacije Presvetoga Srca Isusova i Marijina, koji je također živio u drugoj polovici XIX. stoljeća. Nije bez straha i odbojnosti odlučio otići na otok Molokai te služiti gubavcima koji su tamo živjeli napušteni od svih. Tako se izložio bolesti od koje su oni bolovali, ali s njima se osjećao kao kod kuće. On nas poziva otvoriti oči pred gubom koja izobličava čovječnost naše braće, koja danas od nas, više od velikodušnosti, traže ljubav naše ponizne nazočnosti, istaknuo je Papa. Posebnom privlačnošću za mlade koje ne zadovoljavaju male stvari, i kada teže punoj istini i neizrecivoj radosti koja se postiže Božjom ljubavlju, obilježen je lik brata Rafaela Arnaiza Barona, oblata Reda cistercita, koji je živio u proteklome stoljeću. Bio je inteligentan mladić pun snage, iz dobro stojeće obitelji, a izabrao je monaški život bolujući od dijabetesa sve do smrti sa samo 27 godina. Život ljubavi jedini je razlog za život, govorio je brat Rafael, te ustrajao ponavljajući kako sve proizlazi od Božje ljubavi.
Jeanne Jugan, Marija od Križa, rođena godine 1792. u francuskoj Bretanji, utemeljila je Male sestre siromaha, posvećene služenju siromašnim starijim osobama. Njezina karizma je aktualna i danas, u vrijeme kada brojne stare osobe trpe zbog siromaštva i samoće, a koje su ponekad napuštene i od vlastitih obitelji, rekao je Papa te poželio da nas svijetli primjeri tih petero svetaca vode u životu, da bi on postao hvalospjev Božjoj ljubavi.
Nakon euharistijskoga slavlja i prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti Otac podsjetio je tisuće vjernika okupljenih na Trgu Sv. Petra na sljedeći Svjetski dan odbacivanja bijede, i posebno pozdravio skupinu preživjelih u nuklearnome napadu na Hirošimu i Nagasaki. Molim se za to da svijet više nikada ne bude svjedokom takvoga masovnog uništavanja nedužnih ljudskih života, istaknuo je Papa.