Vinkovci, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe o temi “Teološko promišljanje o pastoralu samaca”, koji je započeo u utorak 6. listopada u hotelu “Slavonija” u Vinkovcima, nastavio je s radom u četvrtak 8. listopada. Na skupu, koji je organizirao Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni, okupilo se oko sto sudionika iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Slovenije, Velike Britanije, Nizozemske i Skandinvskih zemalja.
Predavanje o samcima u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi održao je demograf prof. dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Govoreći o kućanstvima kazao je kako se ona dijele na institucionalna i privatna. U privatna spadaju obiteljska koja čine jednu ili više užih obitelji, bračnu zajednicu i izvanbračnu zajednicu. U neobiteljska privatna kućanstva spadaju samačka i višečlana neobiteljska kućanstva. “S porastom ekonomske aktivnosti žena i većim obuhvatom mirovinskim sustavom povećava se broj samačkih kućanstava. Produljenjem prosječnog obrazovanja povećava se broj samačkih kućanstava. Nepostojanje stambene strategije za mlade i slaba potpora mladima, osobito u nekadašnjim socijalističkim državama, jedan su od važnih činitelja porasta broja samačkih kućanstva. Nesigurna zaposlenost i neriješeno stambeno pitanje ograničavaju slobodu izbora: brak i djeca ili samački život. Žene duže žive pa je to razlogom većeg udjela ženskih samačkih kućanstva. Porastom broja neudanih i neoženjenih raste udio samačkih kućanstava. Obzirom na veliku koncentraciju stanovništva i posebne uvjete života i rada u gradovima najveći je broj samačkih kućanstava u gradovima. Što je veći grad, to je i veći udio samačkih kućanstava”, kazao je dr. Akrap istaknuvši kako broj samačkih kućanstava raste u svim dobnim skupinama te kako je jači trend rasta samačkih kućanstava u odnosu na trend rasta izvanbračnih zajednica. Podatke je potkrijepio i statističkim podacima.
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Pero Aračić govorio je o pastoralu samaca rekavši da je to vrlo složena i slojevita stvarnost i tema. Samaca je mnogo i različite su podjele. Pokušao je definirati da je samac osoba koja nema čvrstu vezu s partnerom, odnosno partnericom i živi samostalno u stanu, odnosno kući bez maloljetne djece. Riječ slobodan je pojam za one koji nemaju pravno zasnovan odnos s drugom osobom, tj. koji nisu nikad bili ženjeni ili udavani. Dajući smjernice za pastoral samaca, dr. Aračić je kazao kako misionarska Crkva, odnosno crkvena zajednica, treba biti svjesna obveze tražiti onoga kome je darovala krštenje. “Izgubljene valja tražiti i to je obveza. Krštenje kao temeljni sakrament sa sobom nosi Božji poziv i njega valja otkrivati i vidjeti gdje i kako me Bog želi. Temeljni i upisani poziv jest onaj na ljubav, sebedarje. Crkveno djelovanje mora pomagati svakom pojedincu da taj poziv otkrije, osjeti. U tom vidu i ženidbu treba gledati kao Božji poziv. Obveza je crkvene zajednice pomagati i pratiti sazrijevanje u sakramentu ženidbe”, upozorio je predavač, ističući da valja bitno poboljšati osobnu komunikaciju i komunikaciju na personalizirajućim odnosima u crkvenoj zajednici. U istraživanjima crkveni djelatnici ne prolaze dobro. Naprotiv, nisu traženi sugovornici. Pastoral mladih i onda pastoral “starijih mladih”, u tzv. “produženom zaručništvu”, obveza je crkvenih zajednica, rekao je predavač, dodajući da one taj vid rada ne uspijevaju u ozbiljnijoj mjeri ostvarivati, pa se nudi kvazi crkveno djelovanje, koje s identitetom Crkve nema puno veze. Važan je također rad u različitim “malim skupinama”, koje moraju imati svoj interes, program, ciljeve i rad. U toj komunikaciji čovjek kao osoba može rasti, otkrivati svoje mjesto, poziv i zauzetost u zajednici i društvu. “Ovdje se misli posebno na ‘obiteljske skupine’ i ‘skupine mladih’ različitih uzrasta. Strukturiran i stalno inovativan pastoral braka i obitelji, nadasve na župnoj razini, na dužu stazu doprinost će kvaliteti brakova i time i radijem i spremnijem ulaženju u brak budućih generacija. Društvena zajednice se mora također pokrenuti i imati pozitivan pristup braku, mladim obiteljima, zaposlenju, djeci, stanu, infrastrukturi za odgoj”, rekao je dr. Aračić. Na kraju je zaključio kako je čovjek biće upućeno na druge i sve je primilo od drugih: život s unutarnjom kompozicijom od Stvoritelja i roditelja, uvjete za razvoj, spoznaje, kulturu, vrijednost.
Sudionike je posjetio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u pratnji gradonačelnika Vinkovaca dr. Mladena Karlića.
U popodnevnim satima održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali predavači: dr. Pero Aračić, dr. Ivica Čatić, dr. Anđelko Akrap i dr. Adolf Polegubić. Predstavljen je i zbornik s prošlogodišnjeg skupa, koji je ujedno jubilarni, deseti, o temi “Fenomen (ne)religioznosti u književnosti”. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović je govorio o projektu crkve Hrvatskih mučenika, a predvodio je i toga dana i misno slavlje u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima. Predvodit će i misno slavlje u petak 9. listopada nakon čega će ujedno i završiti rad skupa.
Dan ranije, u srijedu 7. listopada sudionici su bili u Vukovaru, gdje su posjetili Ovčaru, Memorijalno groblje, samostan sv. Filipa i Jakova. O Vukovaru u Domovinskom ratu i danas govrio im je gvardijan fra Goran Propadalo, a i gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.
Vidjeli su i film o stradanju i obnovi Vukovara. U crkvi Gospe Fatimske u Borovu Naselju misno slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup moms. Marin Srakić u zajedništvu s predsjendikom Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem. Nadbiskup Srakić je sudionicima skupa zahvalio za sve što čine za Hrvate u inozemstvu. Pozdravio ih je i domaći župnik fra Vjenceslav Janjić kojemu je fra Marinko Vukman u ime svoje zajednice u Sindelfingenu darovao 3000 eura kao pomoć za brojniju djecu u obiteljima.
Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić, u ime Hrvatskoga dušobrižničkog urerda, organizatora skupa, zahvalio je nadbiskupu mons. Srakiću na potporu te mu je darovao dosadašnja izdanja Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta.
U popodnevnim su satima sudionici su posjetili Kopački rit, historistički dvorac “Tikveš” te uži dio Osijeka s osječkom katedralom.
Sudionici skupa uputili su riječi potpore hrvatskim haaškim optuženicima uz novčani prilog.