Zagreb, (IKA) – Govoreći o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. listopada) promišlja o slovenskom neeuropskom ponašanju i ucjenjivanju te deblokadi pregovaračkog procesa i referendumu u Irskoj pokazujući njihovu važnost za Hrvatsku. Naime, oni otkrivaju da “zemlje članice EU-a, pa dakle ni Hrvatska, premda nešto od svoga suvereniteta žrtvuju, ipak, ako su svjesne svoga dostojanstva, nisu dužne u svemu se dodvoravati niti se ponašati podanički”. Stoga je irski poučak “osobito glede zakona o pobačaju, iznimno dragocjen jer otkriva da Hrvatska poput Irske smije imati svoje vrijednosti, svoje osebujnosti primjerene stvarnoj većini u hrvatskome društvu, a ne da mora popuštati često ekscentričnim manjinama i njihovim medijskim pritiscima”, ističe komentator. Osim toga osvrće se i na prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske, osobito na odredbe o naglom i neočekivanom zaokretu vladajuće koalicije da u Hrvatski ustav uđu odredbe o nezastarijevanju tzv. privatizacijskog i pretvorbenog kriminala. “Da su hrvatske političke elite željele procesuirati privatizacijski i pretvorbeni kriminal, imale su do sada najmanje 9 godina vremena za to, ali nisu imale političke volje, a nemaju je ni sada – što je jasno vidljivo jer se ti zakoni po kojima se provodila privatizacija i pretvorba uporno ne mijenjaju.” – stoji između ostalog u komentaru.
Prof. dr. Draženka Blaži, dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gošća je rubrike “Intervju” za koju govori o prednostima i nedostacima Bolonjskog procesa, korupciji na fakultetima, državnoj maturi, besplatnom školstvu te školovanju osoba s teškoćama u razvoju. Između ostaloga kaže: “Studiranje po ‘bolonji’, onako kako su ga zamislili naši nastavnici i studenti, po mojem se mišljenju zaista pomalo svodi na ‘školicu’. Nema studiranja u onome pravom smislu te riječi, što zasigurno snižava i kvalitetu. Iskustvo mi govori da studenti uče samo ono što im je zadano, što se od njih traži, a smatram da je studiranje ipak nešto drugo – nešto više.”
U povodu Svećeničke godine predstavljen je dr. o. Marijan Jurčević, dominikanac iz Rijeke, koji kaže da redovništvo i duhovnost ne može biti bez Boga, rubrika “Reportaža” prikazuje župu Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Dardi koja pripada Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, a rubrika “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske” piše o Hrvatima na Bodenskom jezeru na granici Njemačke i Švicarske gdje je kršćanstvo – logistika za hrvatske uspjehe.
U teološkom osvrtu dr. Mario Vladimir Crvenka govori o religiji i prirodnim znanostima, a mit o koegzistenciji između genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i organskog uzgoja tema je rubrike “(Pri)govor znanosti”.
Dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” piše o Apostolskom saboru u Jeruzalemu, dok drugi dio novoga povijesnog feljtona (vezanog uz obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Stepinca, koji prikazuje znakovit i dragocjen odnos uzornog svećenika Vilima Cecelje i toga blaženika, hrvatskog mučenika) govori o Nadbiskupu i uspostavi NDH-a.
Prosudba izbornih obećanja tema je rubrike “Propisi-pravo-pravda” koju piše pravnik Stjepan Androić, isključivo svjesna i neudobna loša bračna svađa rubrike “Mali bračni savjeti” dr. Pavla Brajše, a prava i njihovo ostvarivanje rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Novi broj Glasa Koncila donosi i pregled najznačajnijih događanja u Hrvatskoj i svijetu, poput izlaganja kardinala Bozanića na plenarnom zasjedanju CCEE-a u Parizu, spomena na 60. obljetnicu mučeništva župnika i sakristana u Loboru, spomena na 20. obljetnicu smrti biskupa Mije Škvorca u Križevcima, otvorenja 2. posebnog zasjedanja Biskupske sinode za Afriku u Vatikanu te opširan prikaz 17. hodočašća katolika vojnika, policajaca i vatrogasaca u Mariju Bistricu.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prilog “Mladi mladima” koji pokazuje da sve više mladih očekuje brzu zaradu, moć, slavu i instant-obrazovanje te ih stoga mladi novinari u svom prilogu potiču da na put prema svom životnom cilju krenu polako i strpljivo.