Vinkovci, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe o temi “Teološko promišljanje o pastoralu samaca” započeo je u utorak 6. listopada u hotelu “Slavonija” u Vinkovcima zazivom Duha Svetoga. Na skupu, koji je organizirao Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni, okupilo se oko sto sudionika iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Slovenije, Velike Britanije, Nizozemske i Skandinavskih zemalja. Sve je na početku pozdravio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić koji je istaknuo važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske te je zahvalio hrvatskim pastoralnim djelatnicima za sve što su učinili poglavito za taj dio Hrvatske u Domovinskom ratu. Potom je govorio o današnjem stanju u toj županiji. Gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić izrazio je zadovoljstvo što se skup održava upravo u tom gradu koji, kako je kazao, ima dugu i burnu povijest. Ujedno je podsjetio na ljudske i materijalne žrtve koje su Vinkovci pretrpjeli za Domovinskog rata te na kasniju dugogodišnju obnovu. Podsjetio je također na poznatu manifestaciju toga grada “Vinkovačke jeseni” na kojima se okupljanju folklorna društva iz domovine i inozemstva. Vinkovački župnik i dekan mons. Tadija Pranjić okupljene je pozdravio u ime nadbiskupa Marina Srakića koji ga je za to opunomoćio kao i u svoje osobno ime. U ime organizatora skupa Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić je prije nego je otvorio rad skupa kazao: “Nastavljajući tradiciju održavanja ovih naših susreta svake treće godine u domovini, nastojimo i na ovaj način pružati potporu svima onima koji su ostali na svojim ognjištima. Neka je ovo naš prinos izgradnji i boljitku naše Slavonije i cijele Lijepe naše”.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu dubrovački biskup Želimir Puljić je istaknuo kako domaća Crkva duguje mnogo hrvatskim iseljenicima. “Neka i ovaj susret prođe u toj našoj zahvalnosti, pogotovo u zahvalnosti prema vašoj svećeničkoj i sestarskoj i pastoralnoj zauzetosti, jer ste vi bili spona između te dvije realnosti koje su zahvaljujući Božjoj providnosti u povezanosti i jedinstvu urodile obilnim plodovima”. Ujedno je podsjetio kako se skup održava na području Đakovačko-osječke nadbiskupije, koja je unatoč stradanjima, danas Crkvi u Hrvatskoj u svojoj pastoralnoj zauzetosti uzor kako se to radi.
U radu skupa sudjeluju i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Ante Kutleša, uz delegata o. Bebića za Njemačku i delegati fra Josip Tretnjak za Austriju, vlč. Stjepan Čukman za Francusku i susjedne zemlje te mons. Stjepan Biletić za Skandinavske zemlje, kancelar Biskupije Stockholm Miroslav Dudek te voditelj podružnice Hrvatske matice iseljenika u Vukovaru Silvio Jergović.
U skup je uveo dr. Adolf Polegubić koji je izrazio radost što hrvatski ured u Frankfurtu među prvima u Hrvatskoj cijeli jedan takav skup posvećuje upravo toj temi, te kako će zbornik koji će se objaviti nakon skupa dati nezaobilazno znanstveno uporište za daljnje proučavanje zadane teme.
Dr. Ivica Raguž s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) u Đakovu u predavanju je govorio o teološkom promišljanju samaca. “Bit ideje staleža u Katoličkoj Crkvi jest konkretizitano, duhovno-tjelesno obvezivanje vjernika za odnos s Bogom, koje samo slijedi temeljnu logiku kršćanske vjere, a to je utjelovljenje druge božanske osobe. Takva logika kršćanske vjere isključuje treći stalež, stalež samaca jer se kod njih ne događa upravo to konkretizirano obvezivanje za odnos s Bogom. Koliko god se samci angažirali i djelovali u društvu i Crkvi, ostaje i dalje činjenica da se oni nisu konkretizirano obvezali u svojem odnosu s Bogom, a time i s drugima. Dakako, time se ne želi reći da su vjernici u braku i redovničkom staležu samom svojom pripadnošću bolji od samaca. Posve je jasno da su dobri ili loši vjernici kako u braku i redovništvu, tako i u samačkom životu. Budući da je samački život u objektivnoj suprotnosti s logikom kršćanske vjere, možemo reći da on lakše pogoduje određenoj vrsti egoizma, jer je čovjek neobvezan drugim i duhom i tijelom. S druge strane takva kritika samačkog života s teološkog gledišta pruža nam također smjernice za jednu moguću teologiju i pastoral samaca. Ključna riječ u teologiji staleža jest konkretizirano, duhovno-tjelesno obvezivanje. Iz toga proizlazi da bi samački život u Crkvi mogao biti jedino opravdan i smislen, ako u sebi ostvaruje to duhovno-tjelesno obvezivanje. Kako samci žive samački, dakle bez tjelesno-spolnoga zajedništva s drugom osobom, oni više smjeraju prema redovničkom staležu. Stoga teolog Balthasar naziva samački život staležom iščekivanja”, istaknuo je dr. Raguž.
O samcima u Svetom pismu govorio je dr. Ivica Čatić, također s KBF-a u Đakovu, koji je kazao kako u Starom zavjetu pitanje samaca nije postavljeno kao što to čini moderno doba jer je tada na cijeni bio bračni život i brojno potomstvo. “Imajući u vidu da su i život u celibatu i život u bračnoj zajednici Gospodnji darovi, teško se može reći da je neki od njih viši i duhovniji od drugog jer oba dolaze od Boga. Čini se da je crkvena zajednica nakon određenog vremenskog odmaka i vjerojatno dovoljno praktičnog iskustva, prihvatila spoznaju da nisu svi koji su ostali izvan braka to učinili iz pravih motiva, kako je lijepo i jasno iznio Pavao, i stoga ne donose plodove kršćanskog djevičanstva. Zato nije slučajno da postpavlovska tradicija u pastoralnim poslanicama počinje preporučivati ženidbu svima pa čak i nadglednicima i đakonima, a rađanje djece kao rješenje za žene i mlade udovice”.
Dr. Adolf Polegubić iz Frankfurta govorio je o samcima u svjetovnim institutima i laičkim udrugama. Istaknuo je kako je u svjetovnim institutima u Hrvatskoj oko 150 žena koje su se dragovoljno odlučile na posvećeni život živeći u čistoći, poslušnosti i siromaštvu. “U laičkim organizacijama i udrugama u Hrvatskoj je oko 9000 trajno ili privremeno samaca, žena i muškaraca. Mali je broj njih koji su se dragovoljno na to odlučili, a puno je veći broj onih koje je životna situacija dovela u takvo stanje. U Pokretu fokolara u Hrvatskoj je šesnaest žena i osam muškaraca, koji žive obdržavajući privatne zavjete čistoće, poslušnosti i siromaštva. Žive u zajednicama posvećena života u Zagrebu, Splitu i Križevcima”, zaključio je.
Misno slavlje u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima predvodio je biskup Puljić u zajedništvu s pomoćnim biskupom Đakovačko-osječke nadbiskupije Đurom Hranićem, koji je održao propovijed dotičući se tematike pastoralnog skupa. U večernjim je satima govorio o stanju i perspektivi djelovanja u novoutemeljenoj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.
U srijedu je organizirano studijsko putovanje u Vukovar, u kojem će sudionici posjetiti Ovčaru i Memorijalno groblje, Borovo Naselje u kojem će u župi sv. Josipa misno slavlje predvoditi nadbiskup Marin Srakić, kao i Kopački rit i Osijek.
Skup traje do petka 9. listopada.