Split, (IKA) – Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu na blagdan svoga suzaštitnika sv. Jeronima započinje novu bogoslovnu godinu te je u toj prigodi dubrovački biskup Želimir Puljić u srijedu 30. rujna predvodio euharistijsko slavlje u bogoslovnoj kapeli. U koncelebraciji su bili kotorski biskup Ilija Janjić, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić te profesori s KBF-a i odgojitelji na čelu s rektorom mr. don Matom Uzinićem, koji je tom prigodom uputio pozdravnu riječ nazočnima te prenio pozdrave splitskog metropolite mons. Marina Barišića koji je u utorak 29. rujna izišao iz bolnice.
Nadbiskupov četrdesetodnevni boravak u bolnici ujedinio nas je u molitvi te je njegov oporavak, uz medicinsko liječenje, plod i naše zajedničke molitve upravljene Gospodinu, kazao je mons. Puljić. U propovijedi dubrovački biskup govorio je o važnosti studija teologije koji je popraćen znanjem, ali i vapajima, molitvom i askezom. „Studij teologije obavlja se ne samo za radnim stolom, u knjižnici nego i ovdje u kapeli, u središtu ove zgrade. Zato kažemo da se teologija studira i na koljenima te možemo slobodno kazati da je studij teologije objedinjujuća snaga ali i kruna svega znanja”, naglasio je biskup Puljić.
Podsjetivši na brojne nastupe pape Benedikta XVI. u Regensburgu, Parizu, Pragu i dr. biskup je bogoslove pozvao da čitaju i prate sve što papa govori te da budu zahvalni Bogu što teologiju studiraju u vrijeme velikoga teologa Josepha Ratzingera.
Govoreći o svećeničkoj godini ukazao je na Papine naglaske iz poruke kazavši: Papa prvo ističe da ova svećenička godina treba biti poticaj svima nama da produbimo svoj svećenički identitet jer svećeništvo je prvotno dar i otajstvo, kako je pisao papa Ivan Pavao II. Navjestitelji smo Riječi Božje, djelitelji svetih otajstava, ali i odgajatelji – službenici u Isusovoj trostrukoj službi. Nadalje, poticaj nam je da produbimo i svoje svećeničko bratstvo jer tko vjeruje ne može nikada biti sam. Sveti Otac Benedikt XVI. potiče nas na svjesnost sakramentalne umreženosti s mjesnim biskupom te na traženje i njegovanje suradnje s laicima koji participiraju na zajedničkom nam poslanju.
U splitskom bogosloviji sada ima četrdeset i tri bogoslova, od toga su dvadeset i sedam bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupije, šest bogoslova Dubrovačke biskupije, četiri Mostarske biskupije, pet Hvarske te jedan bogoslov Šibenske biskupije. Dvojica bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupije nalaze se na studiju u Rimu.

.