Proslava Gospe od sedam žalosti u Hrvacama
Proslava Gospe od sedam žalosti u Hrvacama
Hrvace (IKA )
Pjevanje je animirao sastav Susreti iz Vukovara, a prikupljena milostinja upućena je u njihovu župsku zajednicu za obnovu oltara Gospe Žalosne
Hrvace, (IKA) – Župljani župe Svih svetih u Hrvacama i njihovi gosti i ove su godine, u nedjelju 20. rujna, svečano proslavili svoju nebesku zaštitnicu – Gospu Žalosnu, kada je krizmanicima podijeljen sakrament krizme. Samoj svetkovini prethodila je trodnevnica, u tijeku koje su prije svake mise mladi predvodili krunicu, a nekoliko je svećenika ispovijedalo. U četvrtak, prvoga dana trodnevnice, misno slavlje predvodio je prof. fra Blaž Toplak. Drugoga dana predvodio je fra Ante Kekez, koji je i sam sin te župe. U propovijedi je govorio o svećeničkom zvanju u vremenu duhovne krize te pozvao na molitvu za svećenike i one koji će to tek postati. Inače, iz ove župe je 10 svećenika, 28 redovnica i 2 bogoslova. Poslije mise brojni vjernici nazočili su predstavljanju fra Antine najnovije knjige “Iz tame u svjetlo”, koja donosi njegova bogata iskustva rada s ovisnicima o drogama. Knjigu su predstavili dr. Nevio Šetić, prof. Ivan Vidović i prof. Marijana Vuleta, a obratio se i sam autor te župnik fra Frano Bilokapić. Predstavljanje je pratio zbor župe svete Trojice s Poljuda, gdje je autor fra Ante župnik, kao i mladi solist Matej Miličić.
Kako je blagdan Gospe Žalosne ujedno dan općine Hrvace, koja ima više od tri tisuće stanovnika, tog je dana održana i svečana sjednica Općinskog vijeća, kojom su prigodom podijeljene grupna i pojedinačne nagrade. Sjednici su nazočili predstavnici prijateljske općine iz Feričanaca, sa svojim načelnikom i vijećnicima.
Posljednjeg dana trodnevnice bilo je osobito svečano. Za krizmanike, kojih je ove godine bilo 41, njihove kumove i roditelje bila je organizirana ispovijed. Euharistijsko slavlje predvodio je pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Drago Šimundža, a pjevanje je animirao vokalno-instrumentalni sastav Susreti iz Vukovara. Sva milostinja koja je prikupljena toga dana upućena je u njihovu župsku zajednicu, za obnovu oltara Gospe Žalosne, koji je razoren tijekom obrambenog Domovinskog rata. Poslije mise u crkvi su otpjevali nekoliko pjesama, a pridružila im se i muška klapa iz Hrvaca s dvije skladbe. Slavlje se nastavilo bratskim druženjem izvan crkve. Na improviziranoj pozornici kod župske kuće nastupilo je nekoliko folklornih grupa i tamburaški sastav iz Feričanaca, a cijelo vrijeme su dijeljeni domaći specijaliteti. Ovo je privuklo nekoliko tisuća Hrvatačana i njihovih prijatelja, a osobito je dojmljiv bio vatromet.
Na svetkovinu Gospe Žalosne okupilo se veliko mnoštvo vjernika. Slavlje je započelo procesijom s Gospinom slikom, koju su nosili mladići u narodnim nošnjama. Misu na otvorenom predvodio je mons. Šimundža, u koncelebraciji sa župnikom fra Franom Bilokapićem i dekanom don Stipom Ljubasom te drugim svećenicima. U propovijedi istaknuo je da “unatoč velikim krizama prošlosti i malim krizama sadašnjosti ne smijemo upadati u depresije, jer kada smo povezani s Marijom – Dušom duše hrvatske, Isusovom mati, Suncem naših stradanja i Suncem naših nadanja – one bivaju nadvladane i pobijeđene”. Pozvao je mlade, krizmanike, da im iz nutarnjeg osjećaja ne izmakne značenje slobode i ljubavi, koje se danas zlorabe na stotine načina. Nadalje, govoreći o identitetu hrvatskog naroda, rekao je: “Danas imate mnogo učilišta i sveučilišta: bit će mi drago da ih završite, da budete sposobniji od bilo koga. Ali ja vam preporučam ovdje: bila su duga vremena kad moj i tvoj narod nije imao tih učilišta i sveučilišta, ali je ostao vjeran Bogu svome, Gospi svojoj, oltaru svome, sakramentima Božjim – i to su bila naša učilišta i sveučilišta! Dakle, potičući rad u suvremenim učilištima i sveučilištima, na svim područjima našega života, preporučam vam da nikada ne zaboravite na ta najsigurnija, ta najvjernija, ta najvažnija naša učilišta i sveučilišta: naše crkve i oltare, našu povijest; korijenje naše svijesti, naše vjere i državnosti. Jer onaj naš identitet, taj identitet vjere naše, kulture naše, jezika našega, svijesti naše, zemlje naše, dao dragi Bog i Blažena Djevica da u nama procvate. I procvast će ako budemo ostali vjerni vjeri koju smo primili, sakramentu kojeg primamo”. Poslije obnove krsnih obećanja, uslijedio je obred krizme. Uime svih župljana zahvalio je župnik fra Frano, a na kraju je s Gospinim likom udijeljen blagoslov na četiri strane svijeta.