Vatikan, (IKA) – Vjerska sloboda zahtijeva vjeronauk u školi, ističe se u pismu Svete Stolice biskupskim konferencijama. Poštivanje vjerske slobode pretpostavlja mogućnost da se učenicima javnih i privatnih škola ponudi vjerski odgoj sukladan njihovoj vjeri, poručuje se u dokumentu koji je proteklih dana objavila tiskovna agencija Zenit. Među biskupskim konferencijama, osobito sjeverne zemaljske polutke, u prigodi početka školske godine dijeli se okružnica koju je o vjeronauku u školama uputila Kongregacija za katolički odgoj. Dokument, kako su pojasnili pročelnik Kongregacije kardinal Zenon Grocholewski i tajnik nadbiskup Jean-Louis Brugues, priznaje da vjeronauk u školama potiče brojne rasprave. U nekim su državama usvojene nove civilne odredbe, čiji je cilj zamijeniti vjeronauk s predmetom o vjerskoj višekonfesionalnoj činjenici, etikom ili vjerskom kulturom, čak protivno izboru i odgojnom usmjerenju koje roditelji i Crkva namjeravaju dati izobrazbi novih naraštaja. Prvi odgovorni za odgoj su roditelji, kojima je potrebna dodatna pomoć civilnoga društva i drugih ustanova, naročito škole, ističe se u pismu. U tome kontekstu, pouka koja ne priznaje ili bi marginalizirala moralnu i vjersku dimenziju osobe samo je smetnja cjelovitome odgoju, jer djeca i mladi imaju pravo da im se pomogne u ispravnome vrjednovanju i osobnome prihvaćanju moralnih vrednota, kao i na savršeniju spoznaju i ljubav prema Bogu. Stoga su pogažena roditeljska prava ako su djeca primorana pohađati školska predavanja koja ne odgovaraju vjerskome uvjerenju roditelja ili ako se nametne jedinstveni oblik odgoja iz kojega je sasvim isključena vjerska izobrazba. Ta je tvrdnja sukladna s 26. člankom Opće povelje o pravima čovjeka i s mnogim drugim izjavama i konvencijama međunarodne zajednice. Mogla bi se i stvoriti pomutnja ili poticati relativizam i vjerska ravnodušnost ako bi se vjeronauk ograničio na usporedno i neutralno izlaganje raznih religija, upozorava dokument. Budući da civilna vlast ne može nametnuti jednu religiju, pismo pojašnjava da je dužnost Crkve odrediti istinske sadržaje katoličkoga vjeronauka u školi, koja roditeljima i učenicima jamči vjerodostojnost nauka koji se poučava kao katolički. BK u tome su kontekstu obvezne donijeti opće norme o predavanju vjeronauka, a dužnost je mjesnoga biskupa urediti ga i bdjeti nad njim. U javnim i katoličkim školama mora se poštovati vjerska sloboda nekatoličkih učenika i njihovih roditelja. Sveta Stolica također smatra potrebnim da vjeronauk u školama bude školski predmet, s istim potrebama sustavnosti i strogoće kao i drugi predmeti. Gdje se u potpunosti ne poštuje vjerska sloboda, Crkva čini što je moguće kako bi vjernicima omogućila izobrazbu koja im je potrebna, a ne prestaje osuđivati nepravdu koja se čini kada se katoličke učenike i njihove obitelji lišava odgojnih prava, ističe se u zaključku pisma.