Istina je prava novost.

Mala Gospa u pavlinskoj župi i samostanu u Sveticama

Svetice, (IKA) – Župa Svetice kraj Ozlja, kojom upravljaju pavlini iz staroga samostana, Rođenja Blažene Djevice Marije časti kao svoju nebesku zaštitnicu. Blagdan je 8. rujna proslavljen koncelebriranom misom poldanicom, koja je počela velikom procesijom. Mladi u nošnjama ozaljskoga kraja i predstavnici Hrvatske vojske nosili su cvijećem urešen Gospin kip kroz mjesto do stare kapelice Sv. Margarete na groblju, uz marijanske pjesme. U staroj župnoj i samostanskoj crkvi koncelebraciju je predslavio Duje Kurtović, župnik Vrhovca i Gornjeg Prekrižja kraj Ozlja, uz župnika i priora poljskog pavlina o. Czeslawa Bielene te veći broj svećenika Ozaljsko-lipničkoga dekanata. Pjevao je mješoviti župni zbor, a proslava blagdana završila je večernjom misom koju je predvodio župnik o. Czeslaw. Tijekom cijeloga dana vjernici su imali prigodu za sakrament pomirenja.

Pobožnost Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjena u tom kraju, u kojem su je osobito njegovali pavlini, koji su u Sveticama od 1560., kamo su iz Kamenskoga pobjegli pred Turcima. Tu su 1627. g. počeli graditi baroknu crkvu, koja je završena 1646. i, do ukinuća Reda za Josipa II. (1790.) imali svoj samostan. Samostan i crkva posvećeni su Rođenju Blažene Djevice Marije. Godine 1809. Svetice su ustanovljene kao župa, koja je posvećena također na čast Rođenja Blažene Djevice Marije. Pavlini u se u Svetice vratili 1995. i obnovili svoj ruševni samostan te dobili na upravljanje i župu. Od tada je obnovljeno i svečano slavljenje blagdana župne i samostanske svetkovine, Rođenje Blažene Djevice Marije, župni vjerski život te napose marijanska pobožnost.

Stara crkva Rođenja BDM sagrađena je 1646. godine. Od 1789. do 1809. g., kada je ustanovljena župa, Svetice su bile samostalna kapelanija. U župi su tri kapele, Sv. Katarine, Sv. Margarete i Blažene Djevice Marije. Za zagrebačkog biskupa Domitrovića, Katarina Frankopanka naselila je tamo svećenike glagoljaše.