Split, (IKA) – Na uočnicu blagdana Male Gospe, 7. rujna, više tisuća vjernika i ove je godine iz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, iz Makarskog primorja, Zagore, Neretvanske i Imotske krajine, susjednih otoka, Bosne i Hercegovine i šire hodočastilo je u šumovitu prodolinu nadomak Makarske, u marijansko svetište Vepric. Središnje misno slavlje predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić u koncelebraciji s umirovljenim nadbiskupom Antom Jurićem te pedesetak svećenika.

“Bili mi zdravi ili bolesni, bilo da živimo ili umiremo, s pravom kaže sv. Pavao, Gospodinovi smo! Iz ove naše vjerničke nade u Krista Gospodina nadam se boljemu. Ne samo da će biti bolje već s ovim iskustvom bolesti, iskreno želim, da i sam budem bolji! Sve vas srdačno pozdravljam dragi vjernici i zahvaljujem na molitvama i dobrim željama, župnih zajednica, obitelji i pojedinaca, svećenika i redovničkih zajednica. Doista smo postali još više Kristova Crkva – zajednica vjere”, riječi su koje je hodočasnicima uputio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić a koje je pročitao upravitelj svetišta don Alojzije Bavčević. Nadbiskup Barišić poziva vjernike da nastave moliti za sve bolesnike po bolnicama i domovima te za liječnike, medicinske sestre i bolničko osoblje “koji su za nas bolesnike prisutnost dobrote, ljudskosti i ohrabrenja”. Čestitavši mladeži početak nove školske i vjeronaučne godine na sve je zazvao Božji blagoslov iz bolesničke postelje, koja je, kako reče, “svojevrstan oltar”. Pozdravivši nazočne te uz želju za što skorijim ozdravljenjem splitsko-makarskoga nadbiskupa, kotorski biskup je svoju propovijed započeo pjesmom u čast Gospi od Škrpjela, svetištu u Boki Kotorskoj, povezavši tako Gospina svetišta. Došli smo ovdje otvoriti srce našoj Majci koja slavi rođendan i uteći se njezinom moćnom zagovoru. Osjećamo u sebi da smo Božje stvorenje i da smo stvoreni da budemo sretni. No, to nam često izmiče, ustvrdio je biskup Janjić, radi otrova prvoga čovjeka i sjemena razdora koje je posijao u našu ljudsku narav neprijatelj Boga i njegova stvorenja čovjeka, Sotona. U tom je surječju biskup govorio o važnosti spoznaje samoga sebe kako bismo upoznali tko smo, zašto smo stvoreni i kamo idemo? Blažena Djevica Marija je najbolje spoznala sebe u poniznosti srca, iako bez grijeha začeta svjesna je bila da je službenica Božja te se potpuno podvrgla Njegovoj volji. Ona je Majka koja se brine za svoju djecu, stoga nam je slijediti njezin primjer, istaknuo je biskup Janjić. Govoreći o društveno-kulturalnim gibanjima, o globalizmu, relativizmu, opuštenosti pa i globalnom zatopljenju biskup je ukazao na pogubne posljedice toga za pojedinca, obitelji ali i za društvo u cjelini. “Gubimo samopoštovanje i poštovanje prema drugome, obitelji su nam lomljive, brojne su rastave i svađe, ne rađaju se djeca, a toliki se boje ili ne žele sklopiti brak. Egoistični smo! Molimo Gospu da obnovi naše obitelji da budu svete, da njeguju zajedničku molitvu i imaju smisla za žrtvu, da poštuju nedjelju i sudjeluju u sakramentima te da želimo usrećiti jedni druge”. Na kraju propovijedi biskup Janjić upozorio je vjernike da ne nasjedaju na medijske napade na njihove pastire, nego da mole za svoje svećenike, biskupe i papu osobito u ovoj godini koja je na poseban način posvećena njima. Budući da ove godine kotorska biskupija slavi veliki jubilej 1200 godina otkako su moći sv. Tripuna stigle u grad Kotor, kotorski je biskup pozvao nazočni Božji puk na središnju proslavu koja će biti 17. listopada u Kotoru dodavši: “Vaš dolazak bit će za nas, za našu malu biskupiju od 10.000 katolika, duhovni dobitak i znak da nismo zaboravljeni”.
Nakon koncelebrirane biskupske mise, kroz veličanstven krajobraz svetišta krenula je euharistijska – marijanska procesija sa svijećama. Svetištem se orila molitva i pjesma. U procesiji više tisuća vjernika s upaljenim svijećama nošen je križ, grb svetišta Vepric, svijeća iz Lurda kao simbol povezanosti dvaju marijanskih svetišta, zavjetni darovi te zapisi o ozdravljenjima i milostima primljenima u Vepricu. Glazbom su slavlje rođendana Majke Božje uveličali zborovi makarskog dekanata, odnosno župe sv. Marka i Kraljice mira. Svečanoj misi prethodio je put križa, koji je animirao don Jure Vrdoljak, i krunica.
Dok je biskup Juraj Carić zaslužan što Makarska danas stoljeće poslije ima svetište kojim se ponosi kao duhovni, kulturni i turistički grad, dosadašnji upravitelji svetišta zaslužni su za očuvanje prirodne ljepote ovog okoliša, uređenju krajobraza, primjereno prihvatu sve većeg broja hodočasnika. Najveće promjene u svetištu Vepric dogodile su se u posljednja dva desetljeća. U tom razdoblju svetište je prometno bolje povezano sa središtem grada, izgrađen je nogostup, otkupljeno je zemljište uz svetište gdje je uređeno parkiralište. Pozornost ljepotom plijene uređene staze, središnji trg na kojem je oltar, izgrađeni u potporni kameni zidovi kroz svetište, zasađeno cvijeće… Prije nekoliko godina izgrađena je i potpuno uređena kuća s kapelom za potrebe svetišta, duhovne vježbe i hodočasnike. Uređene su ispovjedaonice i drugi sadržaji primjereni svetištu kojeg o blagdanima pohode i deseci tisuća vjernika u jednom danu. Jedinstveno lijep krajobraz svetišta Vepric podsjeća na Lurdsko svetište. Sličnost svetišta još je veća u snazi zajedničke molitve svih naroda različitih kultura. Nije u Vepricu bilo ospinih ukazanja kao u Lurdu, no izgled svetišta inspirirao je njegova osnivača. Naime, 1908. biskup Juraj Carić po povratku iz Lurda gdje se tada slavila 50. obljetnica, osnovao je u Makarskoj marijansko svetište. U Vepricu, gdje je utemeljio marijansko svetište, biskup Juraj Carić je i pokopan o čemu svjedoči nadgrobni spomenik. Skromno uređeno svetište Vepric, kojim je dominirala spilja pred koju su hodočasnici dolazili moliti i zahvaljivati Majci Mariji na uslišanim molitvama, pretvorilo se u reprezentativno! U ovoj oazi lijepog krajobraza, utočištu mira, kao stvorenu za molitve, do sada je prošlo tisuće hodočasnika sa svih strana svijeta. I nije samo izgled svetišta Vepric sličan Lurdu. Snaga zajedništva vjernika koji se utječu Mariji s vapajima za tjelesno i duhovno ozdravljenje, za radost i zahvalu povezuje vjernike cijelog svijeta i u Lurdu i u Vepricu.