Na početku nove školske godine 2009./2010. Glas Koncila objavio je 3. ovogodišnji broj časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture “Lađa”.
Najnoviji broj posvećen je znanju – jednoj od vrijednosti Nacionalnoga okvirnog kurikuluma, o kojemu u uvodniku piše urednica Lađe dr. Ružica Razum, podsjećajući da “se nakon žive i plodonosne četveromjesečne javne rasprave o prijedlogu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK) nastavilo raditi na doradbi i dovršenju teksta tog dokumenta”.
Osvrćući se na dosadašnje višegodišnje sustavno promišljanje i rad na definiranju kurikulumskih dokumenata tijekom kojega je moguće primijetiti kako ima pojedinaca koji dovode u pitanje potrebu i opravdanost njihova donošenja, vjerojatno zbog “nerazumijevanja cjelokupne kurikulumske problematike” ili “osobno obojenim motivima/interesima tih malobrojnih ali agresivnih protivnika NOK-a”, dr. Razum ističe da se u Republici Hrvatskoj pristupilo izradbi Nacionalnoga okvirnog kurikuluma jer dosad nije postojao “temeljni nacionalni dokument koji bi sveobuhvatno zahvatio sve segmente odgoja i obrazovanja koji su neposredno uključeni u obrazovne procese ili posredno na njih utječu”.
“Gotovo sve europske zemlje imaju temeljne dokumente i definirane okvire kao polazište za kreiranje obrazovnih strategija s ciljem usklađivanja obrazovanja s ostalim društvenim podsustavima. Odluči li se i dalje čekati s donošenjem toga važnog dokumenta, ozbiljno se dovodi u pitanje budućnost hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava te mogućnost da se odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske uskladi s razvojnim trendovima u širemu europskom kontekstu. Tko će međutim preuzeti odgovornost za tu neodgovornost spram naše djece i mladih”, pita se urednica Razum izražavajući nadu da će hrvatski odgojno-obrazovni sustav s novom školskom godinom 2009./2010. započeti s usvojenim NOK-om.
Budući da se “znanje” sve više prepoznaje kao temeljna vrijednost svakoga čovjeka, koja mu omogućuje bolje razumijevanje sama sebe i svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u životu i radu, prilozi u novoj “Lađi” usmjereni su na promišljanje te vrjednote. O mudrosti koja će čovjeka i svijet učiniti čovječnijim promišlja se u članku Mudrost – kao odgojno-obrazovna paradigma. Tomislava Ivančića. O toliko puta spominjanu znanju i društvu znanja govori se u članku Znanje – društveno-kulturna vrijednost Dijane Vican. Tema znanja otvara prostor za aktualizaciju misli poznatog hrvatskog retoričara Ivana Škarića, i to na tri polja: školi, retorici i medijima u članku Branimira Stanića Retorika i znanje – na Škarićevu tragu.
U stalnim rubrikama nalazi se niz zanimljivih, poticajnih i korisnih promišljanja, prijedloga, radnih listova i materijala koji će znatno pomoći svima nastavnicima u svakodnevnome školskom radu. (ika-gk/kj)