Zagreb, (IKA) – Vrhovni poglavar Družbe Isusove o. Adolfo Nicolas na konferenciji za novinare u subotu 5. rujna na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu rekao je kako je povod njegova dolaska u Zagreb proslava 100. obljetnice osamostaljenja Hrvatske pokrajine od austrijske. Ujedno je to prilika upoznati se konkretno s Hrvatskom pokrajinom. Na pitanje o mjestu i ulozi Družbe Isusove u Crkvi i u svijetu danas, o. Nicolas istaknuo je kako se djelatnost Družbe očituje na području obrazovanja u školama i sveučilištima, potom u pastoralnom radu, duhovnoj skrbi, kao i u drugim službama poput socijalnih centara i sl. s ciljem pomoći ljudima da nađu put do Boga. Pozvani smo dati svoj doprinos otkrivanju novog smisla života, koji je čini se u krizi, rekao je o. Nicolas.
Govoreći o brojnosti Družbe, o. Nicolas je istaknuo kako su te brojke promjenjive i ovise o promjeni u društvu i demografiji, no najviše isusovaca ima u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, manje u Latinskoj Americi, dok ih je malo u Istočnoj Europi, Africi i Aziji. No, gledajući lice Crkve i Družbe u budućnosti, ono neće biti pretežno europsko i američko, već i azijsko, afričko i istočno europsko. Istaknuo je u tome veliku ulogu dobre pripreme i obrazovanja kandidata.
Odgovarajući na pitanje o svojim iskustvima iz Azije, o azijskom društvu, o. Nicolas je upozorio kako je Azija apstraktan pojam koji u tom smislu ne postoji. Postoje Japan, Koreja, Filipini, Indonezija, Tajland i druge zemlje, jednom riječju mnogo različitosti: različite kulture, različiti jezici, različite religije. To isto vrijedi i za npr. afrički kontinent. Nije dobro sve svoditi pod jedan nazivnik.
Uzevši sve to u obzir, azijski biskupi ističu tri dijaloga. Prvi je vezan uz siromaštvo, jer Crkva brine za siromašne kojih je veliki postotak. Drugi dijalog odnosi se na kulture: mnogo različitosti i bogatstva. Treći dijalog je dijalog s religijama, osobito starijima, rekao je o. Nicolas.
Govoreći o izazovima današnjice, o. Nicolas istaknuo je kako su i pred Hrvatskom problemi modernog zapadnog društva koje prate konzumerizam, globalizacija, sekularizacija. Kršćanske i religijske vrijednosti predmet su napada, ne izravnog, već u kontekstu napada na vrijednosti, tradiciju; ljudi, osobito mladi ne nalaze jasno i snažno uporište u vrijednostima; iz škola se uklanjaju religiozni vjerski simboli. Nove vrijednosti su konzumerističke, to je za mlade zbunjujuće, a oni traže smisao. To su izazovi koji stoje i pred Hrvatskom, zaključio je.