Freising, (IKA) – “Jedinstvo tražiti – raznolikost čuvati” bila je tema trinaestoga međunarodnog kongresa Renovabisa, solidarne akcije njemačkih katolika s ljudima u Srednjoj i Istočnoj Europi, koji je održan od četvrtka 3. do subote 5. rujna u Freisingu u Njemačkoj. Na kongresu su se okupila 383 sudionika iz 29 zemalja, a sve je na početku pozdravio voditelj Renovabisa o. Dietger Demuth, izražavajući oduševljenje tolikim brojem sudionika. Rad skupa uime Njemačke biskupske konferencije otvorio je biskup Magdenburga dr. Gerhard Feige kao predsjednik vijeća akcije Renovabisa i radne skupine “Crkve Istoka” Njemačke biskupske konferencije. Pozdrav i blagoslov sudionicima kongresa uputio je papa Benedikt XVI., rumunjski pravoslavni metropolit Zapadne i Južne Europe Joseph (Pop) i bjeloruski pravoslavni biskup Serafim Belonozko, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Njemačke biskupske konferencije nadbiskup Robert Zollitsch, predsjednik Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber te mnogi drugi uglednici iz crkvenog i političkog života.
Uvodno predavanje održao je predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Walter Kasper o temi “Europa diše s oba plućna krila”. “Mi u Europi Istoka i Zapada bolje ćemo se razumjeti ako ponajprije nešto posvijestimo iz povijesti. To je u dijalogu europskog Istoka i Zapada posebno važno. Europa nije zemljopisno određujući pojam kao što su neki drugi kontinenti. Ali ono što povezuje Europu je križ kojega nalazimo svugdje gdje dođemo. Nalazimo ga u središtu starih gradskih katedrala. Europa postoji na temeljima zajedničke kulture, koja je nastajala podjednako u Grčkoj i Rimu na temeljima kršćanstva. U Rusiji je nastala velika poveznica između bizantinskog nasljeđa i slavenskog mentaliteta, kao i između Crkve i nacije. Pritom se može misliti na bogatstvo pjesme, ikona, glazbe i književnosti, na što su danas u Rusiji ponovno postali ponosni. Kršćanstvo je i na Zapadu, poglavito Drugim vatikanskim saborom dobilo drukčije oblike. Zajedničko djelovanje u Europi danas zahtijeva odgovornost za mir, pravednost, ljudska prava. Djelovanje na jedinstvu Crkve je i djelovanje na području mira u svijetu, u Europi i vlastitom narodu. Stoga nije ekumenizam luksuz”, kazao je kardinal Kasper, koji je posebno istaknuo područja približavanja katoličanstva i pravoslavlja u današnjem vremenu, a u tom smislu dolazi i do poboljšanja odnosa Svete Stolice i Ruske pravoslavne Crkve.
O pravoslavlju u novoj Europi govorio je metropolit Joseph, koji je pritom podsjetio kako dijalog između kršćana različitih Crkava i zajednica postaje svakodnevna realnost. Potom je podsjetio na oko tri milijuna Rumunja pravoslavne vjere koji žive u Zapadnoj Europi. Nije izrazio sumnju da će Crkve pronaći zajedničku odgovornost za europski kontinent. O toj temi govorio je i prof. dr. Nikolae Achimescu s Pravoslavnog teološkog fakulteta Sveučilišta Iasi u Rumunjskoj. Na kraju prvoga dana sudionici su molili večernju po bizantinskom obredu.
Rad skupa nastavljen je u petak 4. rujna. Zapaženo predavanje održao je dr. Johannes Oeldemann s Johann-Adam-Müller instituta za ekumenizam u Paderbonu. Govorio je o spoznaji različitosti na katoličkoj i pravoslavnoj strani, ali i potrebi njegovanja pravoslavo-katoličkog dijaloga. Pritom je potrebno uočiti i područja na kojima se javljaju problemi, poglavito na području primata i sinodalnosti, nacije i univerzalnosti kao i reforme i nasljeđa. Kazao je kako se od kršćana danas očekuje da koriste šanse u kojima pitanje primata otvara jednu novu situaciju, a tradicija ne bi smjela vraćati natrag, već bi trebala biti orijentirana prema budućnosti. Što se tiče traženja jedinstva, dr. Oeldemann je mišljenja kako se pritom ne misli na strukturno, već življeno jedinstvo, kao i duhovno jedinstvo što posebno dolazi do izražaja u ponovno otkrivanju jedinstva.
O dijalogu kršćana u Ukrajini pod vidom izazova i obećanja govorio je prof. dr. Konstantin Sigov iz Kieva, a prof. dr. Borys Gudziak iz Lviva u Ukrajini govorio je o dvije perspektive za razmišljanje o životu Crkve i ekumenizma u Ukrajini.
Posljednjega dana kongresa, u subotu 5. rujna, o izazovima pluralizma po razmišljanjima iz vida Pravoslavne Crkve govorio je biskup Serafim iz Bobrujka iz Bjelorusije. O izazovima pluralizma iz vida Katoličke Crkve biskup Regensburga dr. Gerhard Ludwig Müller, dok je o toj temi iz vida Ukrajinske grčkokatoličke Crkve govorio pomoćni biskup dr. Bogdan Dzyurakh iz Kijeva. U tijeku kongresa radilo se i u skupinama.
Renovabis je osnovan godine 1993., a s više od 450 milijuna eura pomogao je 16.500 pothvata u 29 zemalja Istočne Europe. Renobavis je veliku pomoć uputio i za razne projekte u domovinskoj Crkvi.
Od hrvatskih predstavnika na kongresu su među ostalim sudjelovali: riječki nadbiskup Ivan Devčić, banjolučki biskup Franjo Komarica, požeški biskup Antun Škvorčević, pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić, pomoćni vrhbosanski biskup Pero Sudar, sadašnji i bivši provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran i fra Mijo Džolan, ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije dr. Miljenko Aničić, s Teološko-katehetskog instituta u Subotici prof. dr. Andrija Kopilović, uime Zagrebačke nadbiskupije dr. Tomislav Markić, uime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Adalbert Rebić, uime hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj umjesto delegata fra Josipa Bebića dr. Adolf Polegubić i drugi.