Solin, (IKA) – Solinska župa svetoga Kaja obilježila je 26. kolovoza spomendan sv. Anastazija, Staža, supatrona župe. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Anastazija predvodio je fra Špiro Marasović u koncelebraciji s generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivanom Ćubelićem i župnikom don Stjepanom Lončarom te ostalim svećenicima. U propovijedi je fra Špiro istaknuo da je sveti Staš jedan od onih ljudi koji je svjedočio vjeru u doba kada se nadzirala propast jedne civilizacije tj. Rimskoga Carstva. Premda su mnogi molili Boga za spas, Bog im se nije smilovao jer se dogodilo, kao i u mnogim civilizacijama do tada, da je čovjek stavljen ispred Boga. I danas se želi stvoriti takvo ozračje u kojemu vladaju liberalni stavovi dok se od kršćana traži prakticiranje tzv. privatne vjere. Molimo stoga Boga da ostanemo njegovi svjedoci i sačuvamo vjeru za pokoljenja koja dolaze, rekao je Marasović.
Uoči spomendana sv. Anastazija, 25. kolovoza, na njegovu grobu koji se nalazi u Saloni sjeverozapadno od Manastirina na starokršćanskom lokalitetu Marusinac misu je predvodio don Vinko Sanader, župnik župe Gospe od Otoka. Istaknuo je kako je danas od velike važnosti za svakog vjernika nesebično služiti Crkvi i Kristu bez obzira na okolnosti te nošenjem križa u bilo kojem staležu. Unatoč progonima od cara Dioklecijana, sv. Anastazije se nije bojao dati život za Krista jer je njegova ljubav bila jača od smrti. Od današnjih kršćana se ne traži mučenička smrt za vjeru nego dosljedan kršćanski život. Trebamo biti ponosni što smo baštinici 14 stoljeća kršćanstva u Hrvata, poručio je Sanader. U tijeku mise pjevao je Papa band.
Sv. Anastazije živio je u doba sv. Dujma, solinskoga biskupa. O njemu nema mnogo povijesnih podataka. Sigurno se zna da potječe iz Akvileje (blizu Venecije) i da je doselio u Salonu zbog pomaganja salonitanskoj Crkvi koja je podnosila teški vjerski progon. U Saloni se posvetio propovijedanju kršćanstva zajedno s biskupom Dujmom. Vjerojatno se je u njegovoj kući, koja se nalazila uz gradske bedeme, nalazio prvi oratorij u Saloni gdje su se tajno sastajali salonitanski kršćani prije 300-te godine, tj. u vrijeme biskupa Dujma. Čini se da je to bio povod njegovu uhićenju i njegovoj mučeničkoj smrti pod upravom gradskog prefekta Marka Aurelija Julija. Tradicija složno prenosi događaj smrti sv. Staša da je, naime, utopljen u moru ili u rijeci Jadru s vezanim mlinskim kamenom o vratu. To je bilo 304. godine, tj. iste godine kada je bio mučen i pogubljen i biskup Dujam. Pobožna matrona Asklepija dala je izvaditi njegovo tijelo iz mora i pokopati ga u svojoj grobnici. Kasnije je njemu u čast podignuta velika bazilika u Saloni na Marusincu.