Slavlje u remetskom svetištu
Slavlje u remetskom svetištu
Zagreb
Okružuju nas toliki potrebnici, ne samo gladni kruha i ruha nego i oni gladni ljudske blizine, tople riječi i iskrenog osmijeha. Mnogi starci i nevoljnici čekaju da budu primijećeni od tolikih koji su slijepi kod zdravih očiju. Nemojmo se zavaravati misleći da su na to pozvani neki drugi, poručio je kardinal Bozanić
Zagreb, (IKA) – Vjernici grada Zagreba i okolice tradicionalno su na blagdan Velike Gospe od ranijih jutarnjih sati 15. kolovoza hodočastili u svetište Majke Božje Remetske. Središnje misno slavlje kao i ranijih godina predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su bili prvi tajnik Apostolske nuncijature u RH mons. Mauro Lalli, biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa o. Vinko Mamić te još dvadesetak svećenika među kojima većina iz Remetskoga dekanata.
U misnom slavlju sudjelovalo je više od 12.000 vjernika, a nazočni su bili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, karlovački gradonačelnik Damir Jelić te predstavnici 110. karlovačke brigade koji su na oltar prinijeli svijeću i cvijeće. Dobrodošlicu svim hodočasnicima, a osobito kardinalu Bozaniću kojem je čestitao dvadesetu obljetnicu biskupske službe izrazio je provincijal Mamić.
Kardinal je na osobit način pozdravio djecu koja su hodočastila s majkama i očevima. Istaknuo je kako su djeca najljepši ukras ovoga blagdana, jer u Marijinoj blizini trebaju biti djeca. Stoga je pozvao roditelje da često dovode svoju djecu u Marijinu blizinu. Na početku propovijedi kardinal Bozanić istaknuo je kako okupljeno mnoštvo u ovom, kao i u drugim marijanskim svetištima znak privrženosti Mariji koja se stoljećima očituje u hrvatskom narodu. Duboko proživljavamo njezinu prisutnost koja nas nadahnjuje u svakodnevnom životu. No, bez stalnog ispita savjesti tradicija može biti samo lijepi okvir bez ikakvog sadržaja, ritual koji nema veze sa stvarnošću koju živimo. Naš Bog nije ni mit, ni plod mašte, On je živi Bog koji je prisutan u našoj svakodnevici, istaknuo je kardinal.
Osvrnuvši se na pročitani odlomak iz Knjige Otkrivenja gdje u liku djeteta prepoznajemo Isusa, u ženi Mariju i Crkvu, u zmaju Sotonu, kardinal je upozorio kako su zlo i Zli doista prisutni na razne načine u ovom našem svijetu. Zlo se na drastičan način doživi u ratu, ali i u mirnodopskim razdobljima plamte mnogi ratovi, ne više na bojišnicama, već u ljudskim srcima.
Mnogo je toga što nas danas stavlja na suprotnu stranu od one Božje koja u konačnici jedina donosi pobjedu. Nemoralno je maltretirati i iskorištavati drugoga za uske osobne ili skupne interese. Pogubno je odavati se trenutačnim užicima koji rastaču obitelji, prevarenim supružnicima nanose tešku bol, a djeci oduzimaju sigurnost i ljepotu roditeljskog zajedništva.
Oholost hranjena bahatošću, bogatstvom, popularnošću ne dopušta čovjeku da prepozna istinu o sebi kao biću čije je bogatstvo samo ono koje posjeduje u svome srcu i koje se očituje u ljubavi prema Stvoritelju te braći i sestrama. Ogovaranja, podjele, spletke, klevetanja opterećuju mnoge zajednice, jer mnogi zaboravljaju da zlo samo uništava i rastače, a dobrota ujedinjuje i ispunja zadovoljstvom i radošću, rekao je kardinal, te podsjetio kako još mnogo toga možemo uočiti zastanemo li iskreno pred svime onim što opterećuje našu savjest.
Naš je Bog osloboditelj i otkupitelj čovjeka. On nas poziva u svoje zajedništvo kako bismo nadvladali napast grijeha i u životu iskusili ljepotu smisla i sreće kojoj svako ljudsko srce teži, rekao je kardinal Bozanić, te upozorio kako odlomak iz knjige Otkrivenja na osobit način nam doziva u pamet još jedno rašireno zlo našega vremena: pobačaj. Bolna je i žalosna činjenica, da je danas, budući da je pobačaj ozakonjen, svako još nerođeno ljudsko biće ugroženo da ga proguta zmaj smrti; i to uz pomoć same njegove majke, njegovih roditelja, i medicinskog osoblja, uz pomoć tako kobno proširenog mentaliteta kojemu podliježu i kršćani. Mnogi na tom pitanju trebaju ispitati svoju savjest, upozorio je kardinal, te istaknuo kako je stvoreno ozračje koje se neprijateljski postavlja prema djeci i majkama. Trudnice dobivaju otkaze, obitelji s više djece se promatraju s čuđenjem i podcjenjivanjem, propagiraju se različita kontraceptivna sredstva koja potiču na spolne odnose bez imalo odgovornosti.
Nasuprot tome svjedoci smo crnih brojki koje govore o drastičnom padu nataliteta u našem narodu. Upravo zato što vjerujemo da je Bog gospodar života i da nas čeka život vječni nije nam svejedno kako se ophodimo s onima kojima je sam Bog udahnuo život. Kao kršćani moramo osjetiti veliku odgovornost i nastojati na svim razinama mijenjati taj mentalitet, jer naš Bog je Bog živih o čemu svjedoči i današnja svetkovina, rekao je kardinal Bozanić.
U tom kontekstu, kardinal je podsjetio kako prema temeljnom načelu na osnovu kojega ćemo biti prosuđivani na kraju vremena, a koje nam sam Isus Krist stavlja na srce “Što god učiniste jednomu od ove moje braće, meni učiniste; što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih ni meni ne učiniste” pokazujemo koliko živimo svoju vjeru. Tu nam je primjer Marijina spremnost na služenje, Marija ne pita za cijenu, ona hita, istaknuo je kardinal i pozvao na propitkivanje s koliko žara i spremnosti na hitanje mi priskačemo u pomoć svojim bližnjima. Vrlina spremnosti na pomoć drugima, altruizam kojim se iskazuje osjetljivost za braću i sestre u potrebi iznimno su potrebni danas u ovom našem vremenu.
Dok se stvara ozračje u kojem se sve promatra kroz novac i korisnost, dok se ružna praksa iskorištavanja drugoga za ostvarenje svojih vlastitih interesa i probitaka želi prikazati kao nužnost sadašnjega trenutka, kršćani su pozvani uspostavljati nova pravila, odnosno podsjećati na izvorna evanđeoska načela po kojima Boga treba ljubiti iznad svega, a svoga bližnjega kao sebe samoga, podsjetio je kardinal, jer velika je vrlina imati osjetljivo oko za bližnjega. Okružuju nas toliki potrebnici, ne samo gladni kruha i ruha nego i oni gladni ljudske blizine, tople riječi i iskrenog osmijeha. Mnogi starci i nevoljnici čekaju da budu primijećeni od tolikih koji su slijepi kod zdravih očiju. Nemojmo se zavaravati misleći da su na to pozvani neki drugi. Prst uperen u drugoga često bi trebao biti uperen prema nama samima, poručio je kardinal.