Velika Gospa u bistričkom svetištu
Marija Bistrica
Crkva, vjerna Evanđelju, a prema smjernicama Benedikta XVI., poziva sve: i pojedince, i društvene i državne institucije, na poštivanje ljudskih prava svakoga čovjeka i građanina, vjernika i nevjernika, poručio je kardinal Bozanić
Marija Bistrica, (IKA) – Središnje misno slavlje na blagdan Velike Gospe u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, na prostoru crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, predvodio je 15. kolovoza zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su bili generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u RH mons. Mauro Lalli, rektor bistričkog svetišta Zlatko Koren te više desetaka svećenika.
Prije početka misnog slavlja pozdrav kardinalu Bozaniću izrekao je župnik Koren, a vjernici su u znak dobrodošlice kardinalu uručili bistričke simbole svijeće, licitare i cvijeće iz okolice. Uz mnoštvo hodočasnika, misi je nazočila i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor.
Na početku propovijedi, kardinal Bozanić je podsjetio kako je Marija Bistrica, kao i druga naša marijanska svetišta mjesto u kojem su se tijekom stoljeća, kao i danas, okupljali hrvatski vjernici da bi umnožili vjeru, učvrstili ufanje i osnažili ljubav te da bi posvjedočili svoju pripadnost Kristu i Crkvi. Ovdje, pogledom uprtim u Mariju, vjernici izgrađuju kršćanske stavove i opredjeljuju se za mudrost Kristova križa. Ovdje se posebno čuju kucaji srca naše Crkve i naše Domovine, rekao je kardinal, te istaknuo kako je Crkva zauvijek ubilježena u povijest našega naroda i naše Domovine, zauzeto bdijući nad sudbinom svojih sinova i kćeri, posebno u vremenima kad smo kao narod bivali poniženi i progonjeni, u vremenima ratova i izgubljene nacionalne samostalnosti.
Blažena Djevica Marija na nebo uznesena nam poručuje da usred nepravdi, nasilja, kriza svake vrste, kušnja, drama, mržnje i smrti koje pritišću čovječanstvo ima mjesta za svijetli trag. Otvara se prostor nade za drukčiju budućnost, za humaniji i mirniji svijet, rekao je kardinal, te upozorio kako Crkva upravo tako promatra, tumači i suočava se s poviješću svijeta i svakog pojedinca. Bez vjere, može izgledati čak i nemoguće, istaknuo je, te pozvao na molitvu za naše obitelji koje su prve i temeljne ljudske zajednice, mjesta života i ljubavi.
Život svakoga društva, naroda i države ovisi o obitelji. Potrebno je zalagati se, osobito u ovo vrijeme gospodarske krize, kako bi obitelji imale ono potrebno za život i napredak. Kraljici Hrvata kardinal je uputio molitvu: Budi s nama, bdij nad svakim ljudskim bićem, nad svakim muškarcem i ženom, nad svakim djetetom začetim pod majčinim srcem. Bdij nad svakom savješću. Uči nas bdjeti, da poput blaženog Alojzija ostanemo čiste savjesti, da poštujemo Božje zapovijedi. Osobito onu koja glasi: ne ubij; ne ubij ljudsko biće začeto u krilu majke. Uči nas pravilno se služiti slobodom kojom nas je Stvoritelj obdario. Kardinal je pozvao da u našoj Domovini, koja je tijekom povijesti toliko iskušavana i za koju su mnogi trpjeli i dali svoje živote, ne dopustimo eksperimentiranja nad životom i zdravljem ljudi. , te je stoga uputio Blaženoj Djevici Mariji molitvu da bude Od nas se traži da ne budemo ravnodušni gledatelji, koji se nemoćno mire s različitim oblicima suprotnosti, već da svoju slobodu i odgovornost prihvatimo kao izazov. Na nama je da se odlučimo birati dobro, život i povjerenje u Boga. Marija nas uči kako nas raspoloživost za Boga otvara raspoloživosti za braću i sestre te raspoloživosti za život, koji podrazumijevamo kao solidarnu i radosnu zadaću. Božja nas ljubav poziva da izađemo iz onoga što je ograničeno te nam daje hrabrost da radimo za dobrobit sviju. Kako bi se to postiglo, papa Benedikt XVI. u svojoj najnovijoj enciklici “Caritas in veritate – Ljubav u istini” govori o potrebi da i u javnom prostoru bude mjesta za Boga, istaknuo je kardinal Bozanić i naveo riječi Svetoga Oca: “Kršćanstvo i druge religije mogu dati svoj doprinos razvoju samo ako i u javnom prostoru bude mjesta za Boga, pri čemu se osobit naglasak stavlja na kulturalnu, društvenu, ekonomsku te nadasve političku dimenziju. Socijalni nauk Crkve nastao je kako bi kršćanstvu priskrbio ‘statut građanstva’.” Papa nastavlja: “Nijekanje prava na javno ispovijedanje vlastite religije i na djelovanje usmjereno upoznavanju javnosti s istinama vjere negativno utječe na istinski razvoj. Isključivanje religije iz javnog života, kao i religijski fundamentalizam (suprotna krajnost), onemogućuju da se osobe zbiljski susretnu i zajedno surađuju u napretku čovječanstva. Na taj način osiromašuju motivacije javnog života, a politika poprima tlačiteljski i agresivan izgled. U ozbiljnu opasnost dolazi poštovanje ljudskih prava, bilo zbog toga što im biva oduzet njihov transcendentni temelj bilo zbog nepriznavanja osobne slobode”. Sveti Otac naglašava: “I u laicizmu i u fundamentalizmu nestaje mogućnost plodnog dijaloga i djelotvorne suradnje razuma i religijske vjere. Razum je vazda potrebit pročišćenja vjerom, a to također vrijedi i za politički razum, koji sebe ne smije držati svemogućim. No isto je tako i religija potrebita pročišćenja razumom kako bi očitovala svoje autentično ljudsko lice. Svakim prekidom toga dijaloga razvoj čovječanstva plaća vrlo visoku cijenu.” Stoga Crkva, vjerna Evanđelju, a prema smjernicama Benedikta XVI., poziva sve: i pojedince, i društvene i državne institucije, na poštivanje ljudskih prava svakoga čovjeka i građanina, vjernika i nevjernika, poručio je kardinal Bozanić.
Predragi vjernici, molimo za našu domovinu Hrvatsku, za slogu i zajedništvo u njoj; da tkivo našeg hrvatskog naroda ne razjedinjuju oni kojima nije stalo do hrvatskoga boljitka. Molimo često i ustrajno, osobito nadolazećih mjeseci, za narod i Domovinu da nas Bog oslobodi od privida i zavaravajućih ponuda te da nam dade mudro srce kako bismo mogli spoznati i podržati ono što promiče opće dobro, solidarnost s potrebnima, mir i razumijevanje na dobrobit svih u sadašnjosti i budućnosti, rekao je kardinal te pozvao osobito na češće i ustrajnije moljenje krunice.
Dragi hodočasnici, prihvatimo poruku nade i odgovornosti koja proizlazi iz svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ona od nas traži poslušnost; poslušnost Bogu i Božjoj Riječi, po primjeru Presvete Bogorodice i blaženog Alojzija Stepinca, poslušnost koja je protkana molitvom, spremna raditi za pravdu i solidarnost, za istinsku slobodu i pravedan mir. Snagom kršćanske nade trebamo širiti optimizam i boriti se protiv zla koje sije bezvoljnost i malodušje u našoj sredini. Neka nam u tome pomogne Fidelissima Mater Advocata Croatiae – Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske, rekao je na kraju propovijedi kardinal Bozanić.
Na kraju misnog slavlja, prije blagoslova kardinal Bozanić se posebno obratio roditeljima. Podsjetio je, kako su Marija i Josip rado hodočastili u Jeruzalem i vodili sa sobom Isusa. U svakom djetetu na osobit način gledamo malog Isusa. Stoga je pozvao roditelje da na hodočašća rado vode djecu, jer ona su sposobna razumjeti i prihvatiti ono što dolazi od Boga, ono sveto i vrijedno. Djeca to duboko nose u svom životu i to ostaje trajno zabilježeno u njihovu srcu, rekao je kardinal Bozanić te na sve zazvao Božji blagoslov. Misno slavlje pjevanjem je uveličao župski zbor pod ravnanjem s. Tihomile Sente sa solistom bogoslovom Ivanom Bingulom uz orguljsku pratnju Nevena Kraljevića.