Dubrovnik: Završeno restauriranje slike Gospe od Porata
Dubrovnik: Završeno restauriranje slike Gospe od Porata
Dubrovnik
Dubrovnik, (IKA) – Restauriranje slike Gospe od Porata koja se časti u dubrovačkoj katedrali završeno je ovih dana u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Batakovini pod stručnim vodstvom Barbare Knežević Kuzman. Slika se tradicionalno nosi u procesiji na svetkovinu Gospe Velike, zaštitnice katedrale i Gradske župe. Podrijetlo štovanja slike veže se uz godinu 1157. kada su je Dubrovčanima darovali pomorci kao zahvalu za čudesni spas na moru. Nakon Velike trešnje godine 1667. slika je prenesena u crkvu Sv. Vlaha gdje je, nažalost, izgorjela u velikom požaru godine 1706. Kako je pobožnost u narodu prema Gospi i njezinoj slici bila živa Senat Dubrovačke Republike je iz crkve Marijina preobraženja (Od Sigurate) donio drugu Gospinu sliku koja se do danas časti kao Gospa od Porata. Sam naziv “od porata” ima dvostruko značenje te upućuje i na luku i na vrata. Pomorci je štuju kao Gospu koja stišava oluju na moru dok je među pukom čašćena kao ona koja u suši daje kišu. Cijela slika prikazuje Blaženu Djevicu Mariju koja u lijevoj ruci drži malog Isusa, a u desnoj šipak. Isus je svoju desnu ruku položio na šipak. Šipak je kršćanski simbol uskrsnuća, ali i jedinstva u mnoštvu te znamen čistoće. Kako je veći dio slike prekriven srebrnim reljefom od nje se mogu vidjeti samo glave Marije i Isusa. Na reljefnom pokrovu prikazano je što i na slici, s bitnom razlikom: umjesto šipka Marija u ruci drži stilizirani globus. U knjizi “Marijanski atlas ili O čudotvornim Bogorodičinim slikama u kršćanskom svijetu” (Ingolstadt 1657.) njemački isusovac Wilhelm Gumppenberg “čudotvornu sliku blažene Djevice od dubrovačke luke” svrstava među sto najčuvenijih marijanskih svetišta kršćanskoga svijeta. Restauriranjem slike na drvu, koja se na restauraciji nalazi od godine 2003., došlo se i do nekih novih podataka. Original slike napravljen za crkvu od Sigurate bio je visok dva dubrovačka lakta (102,5 cm), a širok jedan lakat (505-512 mm). Prvotni lik Gospe od Porata bio nešto širi: visok 107 cm, a širok 80 cm. To pokazuju srebrni reljef, utor u oltaru i drveni okvir za nošenje slike u procesiji. Ispod sada vidljivog slikanog sloja nalazi se još jedna starija kvalitetnija slika; rentgentskim pregledom utvrđeno je postojanje donjeg sloja za koji se pretpostavlja da je naslikan u XIV. stoljeću. Na obnovljenoj slici Gospe od Porata konsolidiran je drveni nositelj, umetnute su zamjenske lipove letvice, nedostajuća mjesta su kitana, a zatim retuširana, površina slikanog sloja prekrivena požutjelim lakom i tamnom patinom je očišćena da bi se uklonio dojam zagasitih boja i do izražaja došla kromatska kvaliteta djela. Istražni radovi su dovršeni i fotodokumentirani, a sonde obrađene kemijski i mehanički. Odstranjena je nečist i ostaci voska s površine slike. Slika je fotografirana i ispitana ultraljubičastim, infracrvenim i rentgentskim zrakama, a zatim površinski očišćena dok je kasniji ornamentalni preslik u donjem dijelu uklonjen. Tako je restauriran gornji sloj slike koji potječe iz XV. st. i koji se stoljećima časti u Dubrovniku kao Gospa od Porata.