Zagreb, (IKA) – “Do iskustva vjere za četrdesetak minuta” naziv je članka s prve stranice koji otkriva kako kvalitetno, osmišljeno i uz duhovnu rekreaciju provesti ljetne praznike na otoku Prviću o čemu piše novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 2. kolovoza. “Bogatstvo je u tome što mladi ostvaruju iskustvo zajedništva. Nekada ovdje ima i različitih mišljenja, ali je i to dobro jer i na taj način mladi uče različitost i izgrađuju zajednicu. Mladima je i veliko ohrabrenje kada im se nude i različiti sadržaji koji su povezani s vjerom i molitvom. Upravo je bitna ta razmjena iskustva vjere i osjećam kako su mladi ‘gladni’ toga da jedni drugima budu svjedoci vjere. Upravo mladi postaju podrška jednima drugima” – kaže župnik Božo Škember, koji brine o mladima i obiteljima s malom djecom u tijeku njihova boravka na otoku.
Kolika je snaga zajedništva, osobito u kontekstu trenutnih događaja u Hrvatskoj, u ovotjednom komentaru pokazuje komentator Branimir Stanić. Dok Hrvatsku potresa gospodarska kriza, mučni rebalans proračuna, posljedice stravične nesreće na željeznici kod Kaštela, požari koji izbijaju jadranskom obalom, “među ljudima se javlja sveti poriv za zajedništvom – jer svjesni su da samo zajedno mogu pomoći čovjeku u nevolji, da samo zajedno mogu biti utjeha u žalosti, da samo zajedno mogu opstati. Pošteni se ljudi u takvim trenucima spontano organiziraju jer znaju da zajedničko dobro znači uvijek i osobno dobro” – ističe komentator. Osim toga uočava da “nije kriva globalna ekonomska kriza za sustavno zapostavljanje hrvatskoga sela, za sramotan uvoz hrane, za davanje državnih poticaja trgovačkim lancima na štetu seljaka, za nerealne zahtjeve u kriterijima kakvoće domaćih proizvoda, kao što je mlijeko (kakve nemaju ni mnogo razvijenije zemlje), za mirno gledanje kako banke u stranome vlasništvu previsokim kamatama stvaraju društvo dužničkoga ropstva…” Usprkos tome, “teško je uperiti prst u neku konkretnu osobu – niti bi to u ovome trenutku ikome izazvalo istinsku zadovoljštinu – jer krivci neće napuniti državnu blagajnu. No, nije li znakovito da se od osamostaljenja hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo podignuti na zdrave noge, da vanjski dug ne prestaje rasti, da su građani sve zaduženiji, da su privatizirane uspješne tvrtke i banke čija se dobit prelijeva u neke druge blagajne, daleko od Hrvatske…? S druge strane, nije li zastrašujuća količina mržnje prema Hrvatskoj koja se sustavno stvara u medijima, u javnosti?” U svemu tome, nastoji se obezvrijediti i uloga Crkve: “Nakon što se Katolička Crkva odrekla 50 milijuna proračunskih kuna i nakon što je predsjednik HBK-a đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić na konferenciji za novinare upozorio na pojačano djelovanje karitasa (koji – zna li se uopće – nisu prestajali raditi sve ove godine i djeluju u stotinama župa), napadi su se po uhodanom obrascu samo pojačavali. No kao da ne znaju da su takvi napadi najmanji problem za Crkvu, jer davno se potvrdilo da što više Crkva radi, to je više autentična, to je više Kristova” – stoji, između ostaloga, u komentaru.
Uz pregled najznačajnijih prošlotjednih zbivanja u Hrvatskoj i svijetu poput odricanja Crkve dijela sredstava predviđenih proračunom u svrhu prevladavanja krize, intervjua kardinala Bozanića tjedniku talijanske biskupije Gorzia “Voce Isontina”, proslave 10. obljetnice osnutka Gospićko-senjske biskupije, izjave njemačke kancelarke Merkel o povratku kršćanskom poimanju čovjeka, novi broj Glasa Koncila donosi drugi dio prikaza enciklike pape Benedikta XVI. “Ljubav u istini”.
Jože Dežman, slovenski povjesničar, filozof, muzejski savjetnik i voditelj Komisije Vlade Republike Slovenije za istraživanje pitanja tajnih grobišta u povodu objavljivanja monografije o pitanju tajnih grobišta 2005-2008, koju je uredio, za rubriku “Intervju” progovara o dosad otkrivenim masovnim stratištima na području Republike Slovenije koji svjedoče o isplaniranim i sustavno počinjenim ubojstvima, metodologiji zločina, identifikaciji žrtava, ali i o nalogodavcima i počiniteljima zločina, s posebnim naglaskom na hrvatske žrtve koje su najbrojnije, kao i o suradnji hrvatskih mjerodavnih ustanova, pa i o izjavama najviših hrvatskih državnih čelnika o tim žrtvama. Između ostaloga ističe: “Hrvatsko-slovenski odnosi stalno se isprepleću zbog brojnih povijesnih, zemljopisnih, kulturnih i drugih zajedničkih dodirnih točaka, među kojima su i žrtve nakon Drugoga svjetskog rata, od kojih je najveći broj hrvatskih. Budući da s Hrvatskom imamo već desetak godina potpisan ugovor o vojnim grobištima, a to obuhvaća istraživanja poslijeratnih žrtava, može se očekivati da će na nekoj operativnoj razini Hrvatska učiniti da on i stvarno zaživi, jer tu smo svi zajedno odgovorni da postavimo neke nove standarde.”
Povodom svećeničke godine predstavljen je Perica Matanović, župnik u Novoj Gradiški, rubrika “Susret” ugostila je Maricu Nekić, vlasnicu seoskog obiteljskog domaćinstva u Lonji, o odabiru i uređenju doma govori arhitektica Ana Nada Krpelnik, a tu je i svjedočanstvo s. Jone Zemljak, dobitnice “priznanja Grada Gospića”.
O feminizmu i dostojanstvu žene u teološkom osvrtu piše dr. Josip Sabol, Isusov poticaj na vjeru i razotkrivanje nevjere tumači dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju”, a o zdravstvenom osiguranju govori pravnik Stjepan Androić.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu sv. Nikole u Metkoviću, a opširno je prikazana i Crkva u Boliviji koja čuva identitet bolivijskog naroda. Povijesni feljton govori o temi “Na križnom putu po Hrvatskoj”, a piše ga mr. Martina Grahek-Ravančić pod naslovom “Svaku večer postrojavaju nas, prozivaju i odvode”.
Genetsko programiranje tema je rubrike “(Pri)govor znanosti”, odnosi unutar bračnih svađa rubrike “Mali bračni savjeti” dr. Pavla Brajše, a sindrom fragilnog X kromosoma rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Novi broj Glasa Koncila donosi i rubriku “Mladi mladima” koja razotkriva negativnu stereotipnu predodžbu o trećoj životnoj dobi.