Zagreb, (IKA) – U uvodniku drugog ovogodišnjeg broja znanstvenog časopisa “Bogoslovske smotre” u izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić osvrće se na međunarodnu konferenciju održanu na Papinskom sveučilištu Gregoriana s temom “Biološka evolucija: činjenice i teorije. Kritička procjena 150 godina nakon ‘Postanka vrsta'”.
U izvornom znanstvenom članku “Teologija nade nekad i sad” Jürgen Moltmann polazi od jedinstvenosti i novosti biblijskoga shvaćanja Boga kao Boga nade, kojega se povezuje s ljudskom nadom u budućnost.
Jasna Čurković u također izvornom znanstvenom članku “Identitet hrvatskog veterana u tjesnacu krivnje i bolnog sjecanja. Interdisciplinarni pristup PTSP-u kao uvod u teološku raspravu” donosi kratak fenomenološki prikaz posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), polazeći od psihološke i sociološke analize te njihove međusobne interakcije. Autorica ističe kako je uz psihoterapiju i psihologiju na liječenje PTSP-a pozvana i teologija, predlažući alternativne načine liječenja mnogih oblika stresa pomoću duhovne terapije (hagioterapija) i osmišljavajući ljudsku patnju ne samo na teorijskoj već i na praktičnoj razini.
Josip Šalković u izvornom znanstvenom članku “Kažnjiva djela klerika protiv šeste Božje zapovijedi (kan. 1395)”, služeći se pravnim izvorima i literaturom za objekt rada postavlja komentar kan. 1395 Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine u kojemu zakonodavac određuje kažnjiva djela klerika protiv šeste Božje zapovijedi i propisuje kazne za ta djela.
Nenad Hlača i Petar Popović u izvornom znanstvenom članku “Pravo djeteta na slobodu savjesti i vjeroispovijedi” sažeto prikazuju suvremena teorijska shvaćanja sadržaja djetetovog prava, za koje nalaze da nisu sasvim odgovarajuća u pogledu odnosa dotičnog prava s navedenim roditeljskim pravom.
U preglednom radu “Na granici filozofije i teologije. Paul Tillich i pitanje o filozofijskoj teologiji” Danijel Tolvajčić ističe pokušaj utemeljenja filozofske teologije, discipline koja opstoji jedino na “granici filozofije i teologije” jednog od najznačajnijih filozofa religije i teologa 20. stoljeća Paula Tillicha.
Marijan Biškup u preglednom radu “Bitni pokazatelji dominikanske duhovnosti i poslanja. Teološko-povijesni osvrt” u prvom dijelu govori o značenju i raznovrsnosti duhovnosti. Potom o naravi specifične dominikanske duhovnosti, tj. o kontemplaciji, o propovijedanju i studiju, te na kraju vrlo opširno o duhovnom životu i radu hrvatskih dominikanaca.
Nikola Vranješ u preglednom radu “Promjena mentaliteta za obnovljeno pastoralno djelovanje. Bitni preduvjeti sustavne i cjelovite crkvene prakse” obrađuje neke od glavnih teološko-pastoralnih pitanja vezanih uz promjenu mentaliteta za novi zamah u ostvarivanju poslanja Crkve. Osnovne su teme: organsko djelovanje svih članova Crkve, značenjsko obilježje i obilježje otvorenosti župne zajednice, trajan odgoj i rast u vjeri, promicanje istinskog crkvenog zajedništva i suodgovornosti i suradnje, pastoralna projektnost te pitanje aktivne duhovnosti.
Stručni rad “Biblija i moral – prema dokumentu Papinske biblijske komisije” autora Ante Popovića donosi prikaz i vrednovanje najnovijeg dokumenta Papinske biblijske komisije Biblija i moral. U radu autor donosi kratak prikaz samog dokumenta, potom izdvaja teološko i praktično težište dokumenta, a potom slijedi tekst samog dokumenta. Na kraju autor pokazuje zaključno vrednovanje dokumenta.
Ovaj broj Bogoslovske smotre donosi i oproštajne govore na pogrebu kanonika dr. Vladimira Zagorca.
Tu je i osvrt na zasjedanje radne zajednice katoličkih profesora Novog zavjeta njemačkog govornog područja održanog u Münsteru sredinom veljače o.g., te recenzije i prikazi knjiga.
Tekstovi ovog, kao i ranijih brojeva Bogoslovske smotre dostupni su u elektronskom obliku na adresi http://hrcak.srce.hr/bogoslovska-smotra.