Novi broj Glasa Koncila
Zagreb (IKA )
Hrvatska po svojim ljudskim potencijalima, po svojim neiskorištenim i zanemarenim bogatstvima, uz časno, požrtvovno i stvarno služenje svih odgovornih, mogla bi ne samo što bezbolnije preživjeti krizu nego bi mogla u punom smislu – procvjetati, ističe komentator
Zagreb, (IKA) – “Kao pastir Božjega naroda u Križevačkoj biskupiji osobno ću nastojati biti što češće s vama, stado moje malo i raspršeno” – riječi su novog grkokatoličkog biskupa Križevačke biskupije mons. Nikole Kekića prigodom njegova biskupskog ređenja 4. srpnja o čemu opširno izvještava novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 12. srpnja. “Draga braćo i sestre, ovdje je pred vama vaš brat, slab čovjek kao što smo svi slabi, ali na njega su maločas položene ruke koje označuju polaganje ruku samoga Isusa Krista koji mu predaje Evanđelje, koji mu predaje Euharistiju, predaje mu sakramente, predaje mu zajednicu vjernika da je sabire, da joj Evanđeljem odgaja savjest, da spašava čovjeka… Stoga novoga vladiku primite iz Božjih ruku kao Božjeg poslanika, s poštovanjem. Pomažite mu svojim molitvama i svojom poslušnošću da bi služio, kao što kaže Koncil, ‘in caritate’ – u ljubavi, ‘in humilitate’ – u poniznosti, ‘et vitae simplicitate’ – i jednostavnošću života, dajući svima primjer svetosti.” – rekao je u toj prigodi surukopolagatelj kardinal Josip Bozanić.
Osvrćući se na ostavku dosadašnjega predsjednika Vlade i najveće političke stranke, urednik i komentator Ivan Miklenić ističe da je od spoznanja o razlogu ostavke, o čemu se u javnosti dosta nagađalo, važniji odgovor na pitanje: Je li ta odluka dobra za Hrvatsku i može li ona poslužiti boljitku Hrvatske. Naglašavajući da je svaki čovjek, bio on na vrhu ili na dnu fiktivne društvene ljestvice, kao osoba neizmjerno dragocjen i važan, ali i zamjenjiv u svom djelovanju, komentator smatra da odstupanje iz određenog djelovanja nije niti smije biti tragedija, jer život ide dalje i određeni poslovi moraju biti nastavljeni. “Za Hrvatsku bi bilo iznimno važno da taj korak bivšega predsjednika Vlade doista bude doprinos demokratizaciji hrvatskoga društva i poticaj na veću principijelnost i korektnost EU-a prema Hrvatskoj” – piše komentator. Osvrnuo se i na novu Vladu koja je dužna bez ikakve iznimke uvesti zakonitost, pravdu, pravnu i opću sigurnost te sasjeći u korijenu sve oblike birokratske rastrošnosti i povlastica, kriminala i korupcije kako bi mogla zajamčiti zdravi razvitak i boljitak. “Bez toga stvarnog zaokreta nova Vlada neće imati perspektive, a sve njezino djelovanje bit će više kozmetičko – tek u službi golog preživljavanja. Kriza, kako ona koja je odjek svjetske tako i domaća, nipošto nije samo mračni povijesni trenutak nego je i upravo izvrsna prilika za važne zaokrete i iskorake, za ozdravljenje društvenih boleština i za trasiranje bolje budućnosti. Hrvatska po svojim ljudskim potencijalima, po svojim neiskorištenim i zanemarenim bogatstvima, uz časno, požrtvovno i stvarno služenje svih odgovornih, mogla bi ne samo što bezbolnije preživjeti krizu nego bi mogla u punom smislu – procvjetati. Ima li volje za zaokret?” – stoji između ostalog u komentaru.
Magda Kaczmarek, voditeljica odjela “Istočna Europa 1” humanitarnoga papinskog djela “Kirche in Not – Crkva u potrebi” za rubriku “Intervju” opisala je rad te velike svjetske organizacije koja pomaže pastoralne projekte Katoličke Crkve u 137 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Opisujući njezino djelovanje, Kaczmarek kaže: “Jako je važno da katolici svoju vjeru zastupaju javno, brane je, čvrsto uz nju prianjaju i pokažu koliko je jaka u životu čovjeka. Važno je da katolici nastupaju i javno kažu za što se zalažu, da stavovima i ponašanjem ‘brane’ kršćanstvo. Naša pomoć je svjedočanstvo snage ljubavi koja je u gospodarskoj situaciji još više vrijedna poštovanja. Ljubav je dar dan od dragog Boga i zato je moramo prenositi i dalje davati. Premalo smo zahvalni, a moramo biti za svaki dan, da možemo ustati i da ljubav možemo dijeliti. Zahvalni smo da smijemo raditi. Mnogi od nas vide taj posao kao poziv. To nije uobičajen rad, doživljavam ga kao poziv liječnika, učitelja, svećenika. Radimo sa žarom i jako smo zahvalni da možemo pomoći, ali i da se drugi raduju da to mogu primiti. Nije nam lako vidjeti kako Crkva trpi, i zato smo kanal da novac dobročinitelja ide za projekte”.
Novi broj Glasa Koncila prikazuje i život hrvatskih vjernika izvan Hrvatske, točnije iz Podmilačja kod Jajca župe koja danas broji oko 5500 stanovnika, od kojih je pola katolika a pola muslimana, dok je u rubrici “Reportaža” predstavljena župa Mačkovec kod Čakovca – zajednica zvanja i duhovnosti.
Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” ugostila je Dinku Petljak, župnu pastoralnu vijećnicu u Sesvetskoj Sopnici, suprugu i majku dvoje djece, privatnu poduzetnicu koja svaki svoj slobodni trenutak nastoji darovati svojoj župi.
Uz pregled najaktualnijih događaja u proteklom tjednu, poput Izjave HBK o medicinskoj oplodnji; polaganja temeljnoga kamena studentskog doma koji će se nalaziti uz zgradu KBF-a u Đakovu; pisma pape Benedikta XVI. Silviju Berlusconiju, domaćinu susreta G8; slavlja svećeničkih ređenja diljem biskupija; proslave stote obljetnice rođenja i dvadesete smrti svećenika Vilima Cecelje, Glas Koncila donosi zadnji dio teološkog osvrta dr. Josipa Grpca pod naslovom “Supsidijarnost na planu odgoja i obrazovanja”, uz svećeničku godinu predstavlja don Stipu Perkova, upravitelja svetišta u Vrpolju te u rubrici “Susret” Georga Kopetzkyja, predsjednika katoličke udruge “Unum omnes”.
O posebnosti Ivanova evanđelja piše dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju”, rat protiv lijekova tema je rubrike “(Pri)govor znanosti”, “Naši razgovori” pišu o (ne)moralnosti pohrane sjemena, sustavna dinamika bračne svađe tema je “Malih bračnih savjeta” dr. Pavla Brajše, a Downov sindrom rubrike “O invaliditetu osobno” o čemu piše prof. Slađan Livnjak.
Ovaj broj Glasa Koncila donosi i ljetni dvobroj magazina “Prilika”.