Ostrogon/Košice/Trnava, (IKA) – U prigodi 390. godišnjice mučeničke smrti zaštitnika Varaždinske biskupije i trećeg sveca Katoličke Crkve u Hrvata, sv. Marka Križevčanina, petnaestak svećenika Varaždinske biskupije i dvojica iz Zagrebačke nadbiskupije na čelu s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom i kancelarom biskupije mons. Antunom Perčićem od 16. do 18. lipnja hodočastilo je putovima sv. Marka Križevčanina od Ostrogona preko Košica do Trnave u Slovačkoj. Marka Križevčanina, koji je mučenički stradao u Košicama 7. rujna 1619. g., blagopokojni papa Ivan Pavao II., uz Poljaka Melkiora Grodzieckog i Mađara Stjepana Pongracza, svetim je proglasio 2. srpnja 1995. g. upravo u Košicama.
Hodočašće stopama sv. Marka Križevčanina, svećenika, profesora teologije, kanonika, misionara i mučenika, koji je svoju vjeru znao živjeti te je i svoj svećenički život u teškim vremenima, koja su nakon protestantske reformacije zahvatila Katoličku Crkvu, hrabro i spremno položio za ideale katoličke vjere, organizirano je uoči otvorenja Svećeničke godine. “Primjer života i hrabrog mučeničkog svjedočenja vjere zaštitnika naše biskupije, sv. Marka Križevčanina, neka i nama bude poticaj i nadahnuće za ovo vrijeme u kojem živimo svoj svećenički poziv i poslanje”, istaknuo je biskup Mrzljak na misnom slavlju u crkvi Sv. Ane u Trnavi, koja ponosno čuva najveći dio zemnih ostataka trojice košičkih mučenika.
Hodočašće stopama sv. Marka Križevčanina započelo je misnim slavljem u ostrogonskoj bazilici Uznesenja BDM, u kapeli koju je 1507. g. dao dograditi Toma Bakač, budući da je sv. Marko pripadao zboru ostrogonskih kanonika i obnašao različite službe u Ostrogonskoj biskupiji kao profesor, ravnatelj sjemeništa, upravitelj opatije u Szeplaku, prije nego što se pridružio Stjepanu Pongracu i Melkioru Grodzieckom u Košicama gdje je trebalo braniti živote katolika od navale kalvinista.
U katedrali u Ostrogonu dočekao ih je kardinal u miru Laszlo Paskai, bivši otrogonsko-budimpeštanski nadbiskup, te ih ukratko upoznao s poviješću biskupije, čiji su biskupi i nadbiskupi, a time i primasi Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, bili i mnogi znameniti Hrvati: Antun Vrančić, Ivan Vitez od Sredne te Toma Bakač (Erdedi). Nakon molitve kod oltara u kojem se čuva lubanja sv. Marka Križevčanina, posjetili su i kriptu, fakultet i knjižnicu. Drugi je dan hodočašća započeo misom u košičkoj katedrali Sv. Elizabete Ugarske – najvećoj crkvi u Slovačkoj, koja čuva relikvije trojice košičkih mučenika, u kojoj su se spomenuli i blagopokojnog pape Ivana Pavla II. koji je u Košicama prije 14 godina kanonizirao Marka, Stjepana i Melkiora. U predvečerje drugog dana stigli su u Trnavu, grad u koji su preneseni zemni ostaci košičkih mučenika. Trnava je grad kulture i crkveno središte Slovačke u kojem stoluje trnavsko-bratislavski nadbiskup. Glavno odredište idućeg dana bila je crkva Sv. Ane, u kojoj je pokopan sv. Marko Križevčanin (Slovaci ga zovu Marek Križin), kanonik i ravnatelj trnavskog sjemeništa. Njegovi ostaci položeni su u srebrnom sarkofagu zajedno s kostima dvojice isusovaca, Stjepana Pongracza i Melkiora Grodzieckog, dok se lubanje i dio kosti dvojice svetaca čuvaju u obližnjoj isusovačkoj crkvi Presvetog Trojstva u kojoj su se nakratko zadržali u molitvi i klanjanju pred Presvetim. Nakon misnog slavlja u crkvi Sv. Ane gdje su ih primile sestre uršulinke i molitve na grobu svetih mučenika posjetili su i župnu crkvu Sv. Nikole u kojoj je grob poznatog Hrvata, Antuna Vrančića, koji je bio ostrogonski nadbiskup i kraljevski namjesnik Ugarske. Na trgu ispred crkve zastali su i pred rodnom kućom prvog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Jurja Haulika kojem je u čast podignuta i spomen-ploča. Prisjetili su se i drugih trnavskih studenata: Jurja Habdelića i Antuna Kanižlića. Razgledavši baroknu katedralu Sv. Ivana Krstitelja, na putu prema Bratislavi skrenuli su u mjesto Hrvatski Grob.