Zadar, (IKA) – U prigodi spomena šeste godišnjice pohoda pape Ivana Pavla II. Zadru, u utorak 9. lipnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je “Večer sjećanja na Svetog Oca Ivana Pavla II.”. Organizirali su je Zadarska nadbiskupija i zadarsko Sveučilište, a govornici su bili zadarski rektor dr. Ante Uglešić, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, dr. Stjepan Krasić i arhitekt Nikola Bašić. Ujedno je u Galeriji sv. Dimitrija otvorena izložba “Papa ispod idra” arhitekta Nikole Bašića, autora pozornice s koje je Papa predvodio Slavlje Šestog časa u Zadru. Ivan Pavao II. je 1997. g. u Vatikanu u audijenciju primio skupinu zadarskih hodočasnika, predstavnike Županije, Grada i Sveučilišta, s nadbiskupima Prenđom i Marijanom Oblakom, u prigodi proslave 600. godišnjice osnivanja Generalnog učilišta Dominikanskog reda, najstarijeg i prvog sveučilišta u Hrvata iz 14. st. Prikazan je i film s te audijencije s ulomcima govora Ivana Pavla II. koje je uputio Zadranima videći u njima predstavnike cijelog hrvatskog naroda.
Dr. Krasić iznio je zanimljivosti iz osobnih susreta s Ivanom Pavlom II.. “Pape nikad ne govore o nekom određenom sveučilištu, nego načelno o sveučilištima kao ustanovama. No, Ivan Pavao II. je i u tome bio jedinstven i neponovljiv. Govorio je s poznavanjem povijesnih činjenica kao povjesničar, ali i s osobitom ljubavlju i poštovanjem odajući time počast ustanovi koja je više od četiri stoljeća bila jedini svjetionik vjere, znanosti i kulture na južnoslavenskom prostoru. To je, koliko mi je poznato, prvi put da je neki papa cijeli svoj govor posvetio samo jednom, i to starom sveučilištu”, rekao je dr. Krasić, istaknuvši da je Papa cijeli govor pročitao na hrvatskom jeziku čime je sve iznenadio.
Iznio je primjere kako se konkretno očitovala ljubav Ivana Pavla II. prema Hrvatskoj. Priznajući prvi u svijetu hrvatsku neovisnost, prekršio je normu vatikanske diplomacije staru 350 godina. Sveta Stolica je od Vestfalskog mira 1648. g. uvijek zadnja priznavala novonastalu državu, nakon što se u njoj urede političke i crkvene granice. “Kad se radilo o Hrvatskoj, Ivan Pavao II. se toga nije držao, potaknuvši tako i druge koji su oklijevali i čekali da vide što će se dogoditi. Providnost je htjela da u tom presudnom trenutku u tom velikom čovjeku imamo iskrena i odana prijatelja”, rekao je dr. Krasić, podsjetivši i na vrijeme dok je Wojtyla bio kardinal. Na jednom od susreta na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog na kojem je Wojtyla studirao i doktorirao, a Krasić predavao, kardinal Wojtyla mu je rekao: “Poznam puno Hrvata, mali su narod, ali kao i poljski, velike i ne uvijek lake prošlosti. Mi smo grane istog slavenskog debla”. “Nisam ni slutio da su to riječi budućeg pape”, prokomentirao je dr. Krasić. Papi je osobito bilo drago kad su mu Hrvati spominjali njegovo rodno mjesto Wadovice koje se nalazi u nekadašnjoj Bijeloj Hrvatskoj. Dr. Krasić se prisjetio i susreta s Wojtylom nakon njegova izbora za papu kad je dr. Krasića pozdravio na hrvatskom. “Jednom me upitao ‘Što ima novo u našoj Hrvatskoj? Naglašavam ‘našoj’, jer on ju je osjećao kao svoju. Nakon povratka iz svog pohoda Hrvatskoj kad je Stepinca proglasio blaženikom, uz smiješak i lagani naklon glave mi je rekao: ‘Marija Bistrica’. Očito je bio pod snažnim dojmom onoga što je tu doživio”, rekao je dr. Krasić, podsjetivši i da je u studenom 1992. g,. u punom jeku rata u Hrvatskoj, s prozora svoje sobe pozdravio Grupu 69 hrvatskih umjetnika koja je došla u Rim. Mnogi su to prokomentirali kao jedinstven događaj da papa najavljuje i reklamira jednu umjetničku izložbu.
Ne želeći da se zaboravi Papin govor na audijenciji 1997. g., Sveučilište u Zadru je u prigodnom izdanju tiskalo taj i Papin govor od 2003. g. u Zadru. Rektor Uglešić je podsjetio da im je na susretu s papom 1997. g. Ivan Pavao II. rekao da su daleka povijesna zbivanja važne poluge sadašnjosti. “Spoznaja o djelovanju prve visokoškolske ustanove u Hrvata u Zadru imala je veliko značenje u senzibiliziranju javnosti za osnivanje modernog Sveučilišta. Ohrabreni nadahnutim riječima Svetog Oca, u godinama obnove od ratnih razaranja, brinuli smo i za intelektualni rast našeg društva. Bili smo pozvani, kako je rekao Sveti Otac, “dati novu životnost hrvatskoj kulturi i promicati njene prave vrijednosti koje smo primili od očeva. Ta će prihvaćena baština biti najbolje jamstvo za ostvarenje suvremenog odgojnog sustava i za izgradnju novih smjerokaza civilizacije i napretka”, rekao je dr. Uglešić, istaknuvši da su u akademskoj zajednici 2002. g., kad je Hrvatski sabor izglasao Zakon o osnivanju Sveučilišta u Zadru, u njima odjekivale Papine riječi kojima ih je poticao na “sustavnu nazočnost u akademskim središtima kako bi podupirali prijeko potrebni dijalog između znanosti i vjere i na preuzimanje odgovornosti za vlastitu kulturu i njen razvoj”.