Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 14. lipnja na prvoj stranici donosi opširno izvješće s proslave 1700. obljetnice mučeništva sv. Kvirina koju je 3. i 4. lipnja predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kao izvanredni poslanik pape Benedikta XVI. Tom je prilikom, podsjećajući na svjedočki život sv. Kvirina, zaželio da u tom jubilarnom slavlju svojom privlačnošću ponovno zasvijetli bogata baština vjere Krčke biskupije te je upozorio na uporišne točke kojih su se vjernici sjevernojadranskih otoka držali i na temelje na kojima su gradili svoju životnu egzistenciju: povjerenje u Boga, ljubav prema Crkvi, pobožnost prema Majci Božjoj, poštivanje i čuvanje obitelji. “Sve se manje nastoji mlade oduševiti za obiteljski život, a u tome kao da su se urotili i mediji industrija zabave i, nažalost, slučajevi rastave i nasilja, pa i u našim kršćanskim obiteljima. Mnogi suvremeni proroci žele nametnuti svjetonazor u kojem obitelj nema svoje zasluženo mjesto, nego se je ponekad želi predstaviti i kao neku nadiđenu sociološku stvarnost”, rekao je kardinal dodajući: “Kad je obitelj zdrava, nema te snage koja može razoriti pojedinca i narod.”
Osvrćući se na istupe glavnoga haškog tužitelja i predstavnika Velike Britanije na sjednici Vijeća sigurnosti, urednik Ivan Miklenić u svom komentaru upozorava na nečasno poigravanje dijela međunarodne zajednice s Hrvatskom. Ističući krajnje selektivan pristup Haškog suda događajima u Hrvatskoj, političke manipulacije dijelovima tog suda, osobito tužiteljstvom, kao i brojno mijenjanje i prilagođavanje pravila po kojima se on ravna, Miklenić ističe da su mediji u Hrvatskoj kontradiktorno izvijestili javnost o događanjima na sjednici Vijeća sigurnosti, održanoj 4. lipnja u New Yorku, na kojoj je, uz ostalo, bilo riječi i o stupnju suradnje Republike Hrvatske s Haškim sudom; dok su jedni isticali zahtjeve dijela međunarodne zajednice prema Hrvatskoj, drugi su isticali potporu dijela zainteresiranih država. No, “svi imalo informirani hrvatski građani ne mogu ne prepoznati da se dio međunarodne zajednice trajno poigrava s Hrvatskom, služeći se diplomatskim pritiscima, otvorenim ucjenama i ‘svojim’ ljudima u društvu i osobito medijima u Hrvatskoj”. Hrvatska bi trebala podastrijeti objektivnu faktografiju o događanjima na tlu Hrvatske od 1991. do 1995. i na taj način upozoriti na namjerno ispušten kontekst jer „očigledno poigravanje s Hrvatskom, u kojem na drugi način još uvijek sudjeluje i službena slovenska politika, ne mogu ne vidjeti sve druge države, osobito članice NATO-saveza, pa bi ipak trebalo očekivati pobjedu zdravog razuma, principijelnosti i istine” – ističe se u komentaru.
Dr. Albert Franz, osnivač Instituta za katoličku teologiju Tehničkoga sveučilišta u Dresdenu, gost je rubrike “Intervju” u kojoj govori o tome što se na području ljudskoga duha i na području djelovanja Crkve i teologije dogodilo u proteklih dvadeset godina otkako je pao Berlinski zid, a s njime i komunizam u Europi. Pritom je istaknuo: “Nadam se da će ljudi shvatiti da se kriza ne može prevladati sredstvima koja su dio prošlosti. Nijedan prijašnji sustav više ne funkcionira, nego treba tražiti nove putove na kojima ćemo graditi društvo za budućnost, niti socijalističko niti divlje kapitalističko. Netko je napisao na zid: ‘Kapitalizam nije pobijedio, samo je preostao.’ Mislim da ima nešto u toj rečenici”.
Novinar Tomislav Vuković čitateljima približava život hrvatskih vjernika izvan Hrvatske, točnije onih u Italiji, Vlado Čutura predstavlja župe Svirče i Dol na Hvaru, a Mirko Hrkać, voditelj Zaklade “Čujem, vjerujem, vidim” te pokretač projekta snimanja zvučne Biblije, gost je rubrike “Vjernici laici aktivni u Crkvi”.
Teolog Ivan Bodrožić vodi čitatelje tragom djela i misli apostola Pavla koji vjernicima odgovara na probleme koji se tiču značenja obrezanja, vjere, djevičanstva te blagovanja mesa žrtvovana idolima, a dr. Ivan Dugandžić predstavlja kristologiju Lukina evanđelja koju karakterizira metafora puta.
Uređenje države i supsidijarnost tema je teološkog osvrta dr. Josipa Grpca, a o novom organiziranju hrvatskih katolika progovara dr. Vladimir Lončarević u povijesnom feljtonu dajući tako priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture u prvoj polovici 20. stoljeća.
U rubrici “Propisi-pravo-pravda” pravnik Stjepan Androić osvrće se na obračun pretplate na javnu televiziju, dr. Pavao Brajša u “Malim bračnim savjetima” govori o posljedicama bračne svađe, a profesor rehabilitator Slađan Livnjak u rubrici “O invaliditetu osobno” piše o prostornim zaprekama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.
List prenosi i najnoviju izjavu Komisije “Iustita et pax” koja, ističući obvezu izgradnje socijalne države, govori o sadašnjoj krizi, a uz brojne druge značajne događaje izvještava o proslavi 40. obljetnice Instituta KBF-a za teološku kulturu, o Danima pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije te o misi u Maclju za žrtve partizanskih pokolja.